Jedno od najozbiljnijih pitanja s kojima se suočava bosanskohercegovačko društvo jest održivost mirovinskog sustava i budućnost svih onih koji će jednoga dana postati umirovljenici. Danas gotovo pola milijuna građana ovisi o mirovini, dok neznatno veći broj aktivnih radnika uplaćuje doprinose. Odnos 1,2 prema 1 daleko je ispod razine sigurnosti i održivosti, a demografske prognoze upozoravaju da će situacija biti sve teža.
Kako pronaći ravnotežu između prava sadašnjih umirovljenika i obveza prema budućim generacijama? Kako zaštititi radnike, suzbiti sivu ekonomiju i osigurati bolju socijalnu zaštitu? O tim pitanjima govorio je federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić za N1.
Problem umirovljenika sa srazmjernim mirovinama
Govoreći o umirovljenicima koji primaju srazmjerne mirovine, ostvarene radom u više država, Delić naglašava da oni često ostaju izvan odluka Vlade FBiH kada je riječ o jednokratnim pomoći ili povećanjima mirovina.
„Neki od njih imaju primanja ispod minimalca, no većina je iznad prosjeka u BiH. Problem je isključivo administrativne prirode jer države u kojima su stekli pravo na mirovinu ne dostavljaju podatke o njihovim ukupnim primanjima. Zbog toga mirovinsko-invalidski fond nema mogućnost obuhvatiti tu kategoriju prilikom isplata“, pojašnjava Delić.
Jedino rješenje bilo bi formiranje internog popisa, ali, kako kaže, za to trenutno ne postoji pravni temelj.
Novi zakon o mirovinskom osiguranju
Delić priznaje da sustav nije izbalansiran: „Osobe s 15 godina staža primaju istu najnižu mirovinu kao i one s 40 godina, što nije pravedno ni održivo.“
Ovo pitanje tretira novi Zakon o mirovinsko-invalidskom osiguranju, koji je prošlog tjedna upućen u proceduru. Nakon fiskalne procjene, o njemu bi trebala odlučivati Vlada FBiH, a potom i Parlament.
„Premijer je najavio da će zakon, nakon usvajanja na Vladi, biti proslijeđen u parlamentarnu proceduru. Time će se ispraviti nepravde, uključujući i formulu usklađivanja mirovina. Nadam se da ćemo pronaći sredstva u proračunu FBiH kako bismo poboljšali položaj umirovljenika“, kazao je ministar.
Zapošljavanje kao ključ stabilnosti sustava
Delić ističe da pitanje umirovljenika ne može biti promatrano izolirano: „Najbolja socijalna mjera je zapošljavanje. Ako budemo povećavali broj zaposlenih, možemo govoriti o stabilnom mirovinsko-invalidskom sustavu.“
U tom kontekstu, ministar podsjeća i na novi Zakon o posredovanju u zapošljavanju, kojim se razdvajaju aktivni i neaktivni tražitelji posla, te na planirano donošenje novog Zakona o radu, kojim bi se uredio položaj radnika u privatnom sektoru.
Disbalans javnog i privatnog sektora
Kada je riječ o razlikama u pravima između javnog i privatnog sektora, Delić je realan: „Teško je ispraviti disbalans zbog lex specialis propisa u javnoj službi. No, kroz novi Zakon o radu nadamo se unaprijediti položaj radnika u privatnom sektoru, koji u suštini financiraju funkcioniranje cijele države.“
Dodaje da bi u državnoj službi trebalo zapošljavati najbolje i najkvalitetnije kadrove, a ne stranački podobne.
Izazovi i budućnost sustava
Na pitanje prijeti li sustavu kolaps, Delić odgovara da nije pred raspadom, ali da izazovi postoje: „Niska stopa nataliteta i odlazak radno sposobnog stanovništva najveći su problemi. To je posljedica globalizacije jer ljudi danas lako pronalaze posao širom svijeta.“
Dupla naknada za rad nedjeljom i praznicima
Kada je riječ o pitanju neradne nedjelje, ministar naglašava da se to odnosi isključivo na trgovačke objekte:
„U novom Zakonu o radu predvidjeli smo da se rad vikendom i praznicima plaća duplo u odnosu na sadašnji iznos. Također, uvodimo i druge pogodnosti – primjerice, neradni prvi dan škole za roditelje prvašića, zabranu otpuštanja trudnica te regulaciju ugovora na određeno vrijeme“, najavio je Delić.