Zbog nje je Plenković ušao u rat s moćnom tužiteljicom, a sada joj je kolegica uništila ambicije

Andrej Plenković između dvije dame, i to ne bilo koje dame. Tako je od europskih izbora, na kojima je odmah do Plenkovića na listi stajala jedna od najutjecajnijih HDZ-ovki, Dubravka Šuica, ujedno i jedna od najimućnijih članica vladajuće stranke. Pita li se premijera Plenkovića, u njegovoj vladi titulu najutjecajnije nosi druga dama dubrovačkih korijena, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek.

Poznato je da je Šuica još 2019. godine imenovana potpredsjednicom Europske komisije za demokraciju i demografiju, a Plenković se u to doba hvalio kako je to veliko priznanje za našu zemlju, ali i za njega osobno.

Šuica je, međutim, uoči europskih izbora podnijela ostavku na tu poziciju pa su se u HDZ-u ponadali da će ona ipak svoju karijeru nastaviti u Europskom parlamentu, no ona je, baš poput premijera Plenkovića, nedavno obavijestila predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića da neće ići u Europski parlament jer je zainteresirana za funkciju u Europskoj komisiji, što je otvorilo prostor Tomislavu Sokolu da se spasi i karijeru nastavi u Europskom parlamentu, iako se već bio spremao za izlazak iz politike.

Vremenski odmak

S druge su strane te njezine ambicije zatvorile vrata Plenkovićevoj velikoj prijateljici Nini Obuljen Koržinek, za čiji je odlazak u Europsku komisiju i sam lobirao, a za što je ona navodno uvelike zainteresirana. Teoretski, prema tvrdnjama upućenih, premijer Plenković i sada može predložiti Obuljen Koržinek za poziciju u Komisiji, međutim, tako bi zamjerio utjecajnoj Šuici, s kojom, prema tvrdnjama dijela HDZ-ovaca, nije u idiličnim odnosima. Štoviše, upućeni tvrde da Plenković nije u dobrim odnosima ni sa svojom kolegicom Marijom Pejčinović Burić, pa ni s mladim Karlom Resslerom, ali ni s Tomislavom Sokolom kojeg je s razlogom stavio nisko na HDZ-ovu listu za Europski parlament.

Odluka o pozicijama u Europskoj komisiji, kada je o hrvatskoj kvoti riječ, nedvojbeno je u Plenkovićevim rukama, a on zasad podatak o tome koga planira nominirati za budućeg povjerenika ili povjerenicu krije kao zmija noge iako se u pozadini odvijaju lobiranja.

Stanovi, kuće, vikendica, jahta i dionice: Šuicu godinama proglašavaju najbogatijom HDZ-ovkom

Prije pet godina Plenković je odigrao važnu ulogu u nominaciji Ursule von der Leyen za predsjednicu Komisije nagovorivši skeptične pučane da prihvate njemačku ministricu, pa je iz te perspektive mogao osigurati potpredsjedničko mjesto za povjerenicu iz Hrvatske. Iako zvuči impresivno, vremenski odmak od pet godina pokazao je da portfelj koji u nazivu ima demokraciju i demografiju i nije tako važan kao što se to hrvatskoj javnosti nastojalo prikazati. Mora se priznati da je Šuica imala nekoliko inicijativa, poput plana o pomoći državama članicama koje se suočavaju s demografskim promjenama, ali ništa od toga nije imalo učinak vrijedan pozornosti. Kada je o povjerenicima i njihovim ulogama riječ, treba reći kako je jednu od najvažnijih uloga kao povjerenik u Komisiji imao Neven Mimica, kojega je imenovala Vlada današnjeg predsjednika, bivšeg premijera Zorana Milanovića.

Ključni resori

Mimica je tada bio zadužen za međunarodnu suradnju i razvojnu pomoć Europske unije jer EU financira razne projekte širom svijeta, od bolnica i rodilišta pa sve do vodovoda i kanalizacija, te financijski pomaže i u vrijeme katastrofa i epidemija. Iako njegov resor u Hrvatskoj nije bio poznat, Mimica je odradio solidan posao na tim mjestima predstavljajući Europsku uniju.
Pitanje na koje malo tko u ovim trenucima u našoj zemlji zna odgovor jest koji bi resor u sljedećem mandatu uopće mogao pripasti Hrvatskoj, ali se u svakom slučaju nekoliko područja smatra posebno važnima u idućih pet godina.

Jedno od njih odnosi se na proširenje. Taj je resor 2019. godine dodijeljen mađarskom povjereniku jer nije smatran previše važnim, ali okolnosti su se promijenile pa je značaj tog resora porastao unutar briselske administracije. No naši dobro upućeni sugovornici kažu kako će Hrvatskoj teško pripasti resor proširenja, među ostalim i zbog neriješenih pitanja sa susjedima Srbima koji imaju ambicije za ulazak u Europsku uniju. Važni su, odnosno ključni resori koji se bave energetikom, prometom, vanjskom politikom i obrambenim pitanjima, no teško je povjerovati da bi neki od tih resora mogao dopasti hrvatskom povjereniku, posebice povjereniku za obrambena pitanja koji će se birati prvi put.

Premijer Plenković u pregovorima se, kažu upućeni, postavio čvrsto i odmjereno, što je vidljivo i iz njegovih javnih nastupa u kojima ne propušta priliku naglasiti da je njegov HDZ ostvario najbolji rezultat od svih stranaka pučana. “Tražit ćemo portfelj s glavnom upravom”, izjavio je nedavno premijer Plenković. Kada se govori o Komisiji i preraspodjeli fotelja, treba napomenuti da je ona podijeljena u resorne odjele, odnosno glavne uprave koje su odgovorne za različita područja politike.

Glavne uprave

Glavne uprave nalik su na ministarstva u vladama nacionalnih država, kojima su na čelu glavni direktori, to jest javni službenici Europske unije koji izravno odgovaraju povjereniku nadležnom za političko područje koje pokriva njegova glavna uprava. Glavne uprave ujedno raspolažu i svojim izdašnim proračunima. Komisija ima 27 povjerenika, što uključuje i predsjednika, a u posljednjoj Komisiji postojala su tri izvršna predsjednika u čijoj je nadležnosti bilo više glavnih uprava te su koordinirali rad više povjerenika, a uz njih i osam potpredsjednika koji ispod sebe nemaju glavnu upravu.

Kao i u nacionalnoj politici, važnim resorima smatraju se oni koji raspolažu velikim proračunima, a tu prednjače poljoprivreda, tržišno natjecanje i kohezijske politike. Koga će i na koju poziciju Plenković uopće moći poslati ostaje pod upitnikom, no oni koji premijera poznaju pitaju se i s kime bi uopće nadoknadio odlazak Obuljen Koržinek iz svoje vlade, podsjećajući da se za nju srčano zalagao i u slučaju afere na Geodetskom fakultetu koja se za njega pokazala kao točka loma jer je sasvim izgubio kontrolu i ušao u sukob s europskom tužiteljicom Laurom Kovesi. To što je Plenković s Kovesi ratovao zbog Obuljen polemizirajući o nadležnosti EPPO-a u njezinu slučaju, za njezin odlazak u Europsku komisiju mogla bi biti otežavajuća okolnost.

Jedan detalj na popisu imovine Nine Obuljen ‘upada u oči’: Evo što se krije u pozadini

S druge strane, dio HDZ-ovaca smatra da bi, bez obzira na animozitet između Plenkovića i Šuice, ona ipak mogla biti nominirana za poziciju hrvatske povjerenice i u novom sazivu Komisije jer se u suprotnom ne bi ni obraćala Jandrokoviću. Stroga pravila u Europskom parlamentu drugačija su od onih na koje je hrvatska javnost navikla u Saboru. U Bruxellesu je naime potrebno odmah odrediti želite li konzumirati mandat ili ga se odreći ako ste izabrani na nespojivu dužnost kao što je premijerska. Nespojiva je i dužnost člana odnosno članice Europske komisije pa u dijelu HDZ-a smatraju da je to znak da će Vlada nominirati Šuicu za još jedan mandat u kolegiju povjerenika nakon odrađene dužnosti potpredsjednice Komisije za demografiju i demokraciju.

Deset posto

Članovi koji su izabrani u Europski parlament inače obavještavaju predsjednika Sabora da se odriču mandata. On potom obavijest o tome šalje predsjedniku Europskog parlamenta te je ujedno dužan obavijestiti ga i o zamjeniku izabranog člana. “Kako bih opravdao ukazano povjerenje i odgovornost koju nosi dužnost predsjednika Vlade, obavještavam vas da ću nastaviti obnašati dužnost predsjednika Vlade RH te da neću preuzeti dužnost člana u Europskom parlamentu”, stoji u dopisu koji je Plenković nedavno dostavio Gordanu Jandrokoviću.

Člana potom prema zakonu zamjenjuje sljedeći na listi s najviše preferencijskih glasova ako je taj broj veći od deset posto svih osvojenih glasova liste. Ako takav ne postoji, onda se prostor otvara sljedećem na listi. Zanimljivo je da je Marijana Petir osvojila ogroman broj preferencijskih glasova, ali kao posljednja na listi ne može biti zamjena ni za Šuicu ni za Plenkovića pa bi se, ako se Šuica doista pozicionira u Europskoj komisiji, u Bruxellesu kao HDZ-ovi zastupnici u idućih pet godina trebali pojaviti Davor Ivo Stier, Karlo Ressler, bivša ministrica turizma Nikolina Brnjac, Željana Zovko, Sunčana Glavak te Tomislav Sokol, kojega bi, čini se, sreća ipak mogla pomaziti.