Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva kojem je na čelu DP-ovac David Vlajčić sklopilo je nedavno ugovor s Agroproteinkom, tvrtkom u vlasništvu obitelji HDZ-ova ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana. Riječ je o ugovoru za veterinarske usluge, za koji, kako stoji u javno dostupnoj dokumentaciji, nije proveden nikakav natječaj. Ugovor se odnosi na “usluge pripreme glava lešina goveda, ovaca i koza u svrhu uzorkovanja na transmisivne spongiformne encefalopatije”, a pokriva razdoblje od pet mjeseci – od 18. srpnja do 31. prosinca ove godine.
U tom periodu Ministarstvo poljoprivrede platit će gotovo 90.000 eura Radmanovoj tvrtki. Zanimljivo je da je lani, za dulje razdoblje, od osam mjeseci – od 8. travnja do 31. prosinca – za iste usluge, ponovno bez ikakvog natječaja, plaćeno nešto manje od 35.000 eura. U Elektroničkom oglasniku javne nabave stoji da je ovaj postupak proveden kao pregovarački, bez prethodne objave poziva na nadmetanje. Ugovor je dobila baš Agroproteinka, tvrtka u kojoj je suvlasnik, do stupanja na dužnost, bio ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman. I većinu drugih ugovora s državnim institucijama i tvrtkama Agroproteinka je dobila bez natječaja, ali su iznosi uglavnom bili niži. Iznos od gotovo 90.000 eura, koliko će Radmanovoj tvrtki platiti Vlajčićevo ministarstvo, ne izuzima se iz postupka javne nabave zbog manje vrijednosti ugovora.
Transmisivne spongiformne encefalopatije (TSE) skupina su rijetkih, ali iznimno ozbiljnih neurodegenerativnih bolesti koje pogađaju središnji živčani sustav ljudi i životinja. Riječ je o bolestima koje su uvijek smrtonosne, a uzrokuju ih prioni – abnormalno presložene proteinske čestice koje potiču lančanu reakciju u kojoj zdravi proteini poprimaju patološki oblik. Posljedica je spongiformno, odnosno “spužvasto” propadanje moždanog tkiva.
Obavezno testiranje
Za razliku od bakterija i virusa, prioni nemaju genetski materijal i izrazito su otporni na standardne postupke sterilizacije, što ih čini posebno opasnima u veterinarskoj i medicinskoj praksi. TSE bolesti ne prenose se običnim kontaktom, ali mogu biti nasljedne ili se prenijeti unošenjem zaraženog tkiva u organizam, primjerice konzumacijom kontaminiranog mesa ili medicinskim zahvatima.
Kod ljudi je najpoznatija Creutzfeldt-Jakobova bolest (CJD), uključujući njezinu varijantu vCJD povezanu s konzumacijom mesa zaraženih goveda. Tu su i rijetki nasljedni poremećaji poput Gerstmann-Sträussler-Scheinkerova sindroma, fatalne obiteljske nesanice i kurua, bolesti koja je povijesno bila zabilježena među zajednicama na Papui Novoj Gvineji. Kod životinja TSE obuhvaća govedsku spongiformnu encefalopatiju (BSE), poznatu kao bolest “ludih krava”, zatim grebež kod ovaca i koza te spongiformnu encefalopatiju jelena (CWD) koja posljednjih godina izaziva zabrinutost u Sjevernoj Americi. Upravo je pojava bolesti BSE u Velikoj Britaniji 90-ih godina prošlog stoljeća snažno utjecala na razvoj europskih sustava sigurnosti hrane i veterinarskog nadzora.
U Hrvatskoj se TSE bolesti prate već više od dva desetljeća. Ministarstvo poljoprivrede i veterinarske službe pokrenuli su sustavni nadzor govedske spongiformne encefalopatije još 2001. godine, u skladu s europskim propisima i preporukama Svjetske organizacije za zdravlje životinja (WOAH). Program uključuje obavezno testiranje uzoraka moždanog tkiva goveda starijih od određene dobi ili uginulih pod sumnjivim okolnostima. Rezultati su ohrabrujući: do kraja 2021. godine analizirana su 454.822 uzorka, a niti jedan nije bio pozitivan na BSE. Zahvaljujući takvom nadzoru i povoljnim nalazima, Hrvatska je 2014. dobila najviši mogući status – zemlju sa zanemarivim rizikom za BSE. Taj status znači da se rizik od pojave bolesti smatra iznimno niskim, ali ne i potpuno isključenim, pa se nadzor nastavlja.
Atipični oblici
Grebež kod ovaca i koza prati se od 2002. godine. Do danas su testirana 25.332 uzorka, pri čemu nisu otkriveni klasični oblici bolesti, ali su zabilježena četiri slučaja atipičnog grebeža. Riječ je o sporadičnim pojavama koje se javljaju uglavnom kod starijih životinja i ne smatraju se prijetnjom za javno zdravlje. Za razliku od klasičnog oblika grebeža, atipični oblici javljaju se prirodno i ne šire se populacijom. Njihova je važnost ponajprije znanstvena – ukazuju na složenost prionskih bolesti i potrebu da se veterinarske službe kontinuirano educiraju i ulažu u dijagnostiku. Iako nema dokaza da atipični oblici mogu ugroziti ljude, svako otkriće takve bolesti bilježi se i prijavljuje međunarodnim tijelima.
Primjeri iz svijeta pokazuju koliko su TSE bolesti opasne kad se pojave u stočarstvu. Kriza BSE-a u Europi dovela je do golemih ekonomskih gubitaka, uništenja stada i pada povjerenja potrošača. Zbog toga je sustavni nadzor u Hrvatskoj ključan ne samo za zaštitu zdravlja životinja i ljudi nego i za očuvanje izvoza i sigurnosti domaće proizvodnje hrane. Da je upravo Gordan Grlić Radman, HDZ-ov ministar vanjskih poslova, suvlasnik obiteljske tvrtke koja se bavi rijetkim i unosnim poslovima u veterinarskom sektoru, doznalo se prije dvije godine, nakon što je objavljeno da godinama posluje s državom na zbrinjavanju lešina uginulih životinja.
Grlić Radman u imovinskoj kartici nije prijavio stotine tisuća eura, ukupno 2,11 milijuna eura dobiti, pa je Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa otvorilo postupak nakon što su im dostavljeni dokumenti koji to potvrđuju. Agroproteinka već godinama surađuje s državom – 2017. dobila je desetogodišnju koncesiju za odvoz i zbrinjavanje lešina. Grlić Radman jedan je od suvlasnika. Njegov brat Ivica drži 20,57 posto dionica, sestra Irena Bubalo ima 20,56 posto i članica je Nadzornog odbora. Najveći pojedinačni dioničar je Branko Ivković s 25,6 posto i predsjednik Nadzornog odbora.
Tri faze
Tvrtka potječe iz nekadašnje organizacije tvornice mesnog brašna, izdvojene 1988. iz Sljemena u Sesvetama. Od tada posluje samostalno, a osim skupljanja i prerade animalnog otpada, bavila se i proizvodnjom mesno-koštanog brašna i tehničke masti. Krajem 1991. imala je 67 zaposlenih, a direktor je bio Ante Grlić Radman, ministrov otac. Godine 1992. tvrtka je upisana kao dioničko društvo Agroproteinka, vrijedna 4,9 milijuna njemačkih maraka, podijeljenih na 9888 dionica. Procjena je kasnije snižena na 3,4 milijuna DEM i 6903 dionice.
U veljači 1993. prodane su sve 6903 dionice, a zaposlenici i bivši radnici imali su popust. Ante Grlić Radman u početku je imao 13,6 posto, no do 2000. je otkupom dionica od malih dioničara povećao udio na 61 posto. Najviše dionica preneseno je na njega (1492), Branka Ivkovića (1160) i Branka Maksimovića (40). Za razvoj tvrtke 1992. izrađen je plan u tri faze: stabilizacija poslovanja, ulaganje 1,9 milijuna DEM u zemljište, objekte i opremu, te planirana dokapitalizacija s partnerom od 2,5 milijuna DEM. Treća faza nikad nije provedena jer vlasnici i investitori nisu bili zainteresirani.
Lanjska godina bila je po zaradi nešto lošija za Agroproteinku. Prema financijskim podacima, 2024. je završila s prihodom od 24,94 milijuna eura, što je otprilike sedam posto manje nego godinu prije. Dobit je pala još izraženije – s 3,83 milijuna eura u 2023. na 2,94 milijuna eura u 2024., što je pad veći od 23 posto. Unatoč slabijem rezultatu, zaposlenici nisu ostali zakinuti. Prosječna mjesečna plaća 131 radnika Agroproteinke porasla je 15,63 posto i iznosila je 1970 eura. Ministar Grlić Radman, koji s bratom Ivicom i sestrom Irenom drži po 20,56 posto dionica, još nije objavio koliku će dividendu uzeti ove godine. Lani je iz dobiti povukao 666.000 eura.
Čudni odnosi
Grlić Radman bio je pod povećalom Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, koje ga je kaznilo s 5300 eura jer nije prijavljivao dividende, uključujući i one iz Agroproteinke. U istoj tvrtki zaposlena je i njegova supruga, čija plaća iznosi 2850 eura, a dodatno godišnje zaradi više od 17.000 eura od kapitala. 7dnevno je prije dvije godine otkrio čudne odnose između obitelji Radman i poduzetnice iz Zagorja Mirjane Visinski.
U jednom od sudskih sporova što ih obitelj i ova poduzetnica međusobno vode ona je izjavila kako je godinama sa suprugom izvlačila novac iz tvrtki Agroproteinka i Interplod. Od 2011. do 2018., tvrdi, izvukli su oko tri milijuna kuna i predali ih Anti Grliću Radmanu, ocu ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana. “Pokojni Ante Grlić Radman bio je osnivač i direktor tvrtke Interplod d.o.o., te većinski dioničar i direktor tvrtke Agroproteinka d.d. iz Sesveta. Ja sam bila jedina direktorica tvrtke In Terra, dok je moj suprug Andrija Visinski bio osnivač i jedini zakonski zastupnik društva Agroterra Logistica d.o.o. Oroslavje. Interplod i Agroproteinka su po nalogu Ante Grlića Radmana od 2011. do 2018. našim firmama doznačili više od dva milijuna kuna.
Do 2014. novac je doznačavan na račun firme In Terra, dok je od početka 2015. plaćano firmi mog muža Agroterra Logistica. Od tog novca ja sam od svake pojedine doznake 90 posto iznosa podizala i predavala na ruke Anti Grliću Radmanu. Preostalih 10 posto zadržavala sam kao nagradu za izvlačenje novca ovih firmi kojima je upravljao pokojni Grlić Radman”, izjavila je na sudu Mirjana Visinski. Taj je spor s Radmanima izgubila, no još traju parnice u kojima se međusobno tuže zbog raznih neriješenih poslovnih odnosa.
Holjevac: ‘Grlića Radmana će možda smijeniti zbog onog što je u SFRJ bio narodni običaj’
Grlić Radman usred Europe rekao da naše more pripada Njemačkoj: Ekspert otkrio zašto je to opasno
Kreću pripreme za rušenje jednog od najmoćnijih Plenkovićevih ljudi: Već mu našli i zamjenu
