Hrvatska ljevica danas izgleda posve drukčije nego što je to bio slučaj prije dva-tri desetljeća. Od Ivice Račana i Zdravka Tomca koji su gradili sustavnu socijaldemokratsku politiku i imali jasnu radničku bazu, ostala je fragmentirana scena s medijski vidljivim, ali politički često nebitnim figurama.
U posljednjim godinama, ljevica u Hrvatskoj suočava se s fragmentacijom i smanjenjem političkog utjecaja. Stranke poput SDP-a, koje su nekada bile ključni akteri političkog života, sada se bore s unutarnjim sukobima i smanjenim povjerenjem birača. Nedostatak jasne političke vizije i strategije dodatno doprinosi njihovoj marginalizaciji.
Osim toga, pojavili su se novi politički pokreti koji se deklariraju kao ljevičarski, ali često bez konkretnih političkih programa. Ovi pokreti, iako aktivni na društvenim mrežama i u medijima, ne uspijevaju ostvariti značajniji politički utjecaj ili privući širu biračku bazu pa je tako više simpatija na ljevici prikupio vapaj Severine iz Bruxellesa ili kavga koju potiče Vlatka Pokos na društvenim mrežama kad piše protiv navodnog “porasta ustašizacije društva”…
Gubi se baza
Analize političkih stručnjaka ukazuju na to da ljevica u Hrvatskoj nije uspjela prilagoditi svoje politike suvremenim društvenim i ekonomskim izazovima. Nedostatak inovativnih prijedloga u područjima poput obrazovanja, zdravstva i tržišta rada rezultirao je smanjenim interesom birača za lijeve političke opcije. Politički analitičar Zoran Pucarić za naš portal ističe kako je danas teško govoriti o stvarnoj ljevici u Hrvatskoj. “Severina nije ljevica, Dalija Orešković se tu našla. Severina ima lijevu orijentaciju, računa da će dobiti odobravanje svojih fanova u tome što radi”, kaže Pucarić.
Pad ljevice, objašnjava on, ima višestruke razloge. “Oni gube bazu, nema više radničke baze. HDZ vuče socijaldemokratske poteze, a tko će ljevicu danas zastupati? Kadrovska politika SDP-a je takva da nemaju nikoga. Severina im se dogodila, niti su je tražili – ona je bonus. Bavi se jednom konkretnom temom”. U proteklim godinama, politička scena pokazuje da je identitet ljevice u Hrvatskoj ozbiljno oslabljen. Dok su nekadašnji lideri imali jasnu strategiju i program, danas je fokus prepušten medijskim osobama i kulturnim figurama koje privlače pažnju, ali ne grade stvarni politički utjecaj.
Pucarić ističe kako ovaj problem nije samo hrvatski fenomen. “I ljevica u Europi ima problem s identitetom. Problem ljevice je da kada se dogodi razočaranje, oni krenu u tzv. treći put i taj put je kratkog daha i propadne” Primjeri trećih puteva u Hrvatskoj vidi se kroz laburiste, socijaldemokrate, Možemo, ORaH Mirele Holy. “To su sve reakcije koje ne uspijevaju. Možemo se drži u Zagrebu, ali ne stoje baš dobro široko”.
Ljevičari u Hrvatskoj pred totalnim krahom, ostali bez neprijatelja: ‘Počeli su slušati Thompsona’
Socijaldemokracija ne prolazi
Socijaldemokracija, dodaje Pucarić, ima sustavnu grešku: nije uspjela detektirati otklon ili ga ispraviti. Taj problem vodi do gubitka tradicionalne baze i otežava privlačenje novih birača. Severina i Vlatka Pokos postale su simboli površinske prisutnosti ljevice u medijskom prostoru. Njihova vidljivost ne znači stvarnu političku snagu, nego ukazuje na prazninu u političkom identitetu. Dalija Orešković je još jedna figura koja se nalazi u javnom prostoru, ali njezina ljevica orijentacija ne podupire institucionalni utjecaj. Njeno prisustvo više je simbolično nego praktično za politiku. “Pad ljevice u Hrvatskoj rezultat je kombinacije gubitka radničke baze, slabe kadrovske politike i nemogućnosti artikuliranja novih političkih programa koji bi mogli zamijeniti stari identitet. U proteklim desetljećima, ljevica se često oslanjala na borbu protiv desnice i nostalgiju za socijalnim pravima, ali ta strategija više ne mobilizira birače”, smatra stručnjak.
Medijski spektakli i kulturne figure poput Severine i Pokos više privlače pažnju nego što grade stvarni politički kapital. To pokazuje koliko je scena fragmentirana i koliko je teško stvoriti jedinstveni narativ. Pucarić napominje da je problem i u tome što su prošli pokušaji reformi, poput trećih puteva, kratkoga daha i nisu uspjeli trajno promijeniti političku kartu. “Bez redefiniranja identiteta i programa, ljevica u Hrvatskoj ostaje bez jasnog cilja i bez legitimnog protivnika oko kojeg bi se mogla artikulirati. Dugoročno, opstanak ljevice ovisit će o sposobnosti da prepozna nove društvene izazove, izgradi koherentnu strategiju i povrati povjerenje birača koje je nekada imala.
Ako se to ne dogodi, ljevica će i dalje biti više medijski spektakl nego stvarna politička snaga, s pojavama koje dominiraju naslovnicama, ali ne na izbornoj karti”, smatra analitičar…
Kosor i Orešković odgovorile Plenkoviću: ‘Sory, nisi gigant, zbroji se’
Branitelji ustali protiv još jednog festivala: ‘Politički skup antihrvatske ljevice’
