Europski čelnici sve su zabrinutiji da bi Rusija mogla pokrenuti novu ofenzivu na Ukrajinu. Dok u Parizu razgovaraju o sigurnosnim jamstvima za napadnutu zemlju, na čijem je čelu predsjednik Volodimir Zelenski, nastoje osigurati konkretnu podršku Washingtona i pojačati pritisak na Kremlj.
Na sastanku Vijeća za sigurnost u Toulonu prošlog tjedna njemački i francuski dužnosnici razgovarali su o ruskim snagama koje se gomilaju izvan Pokrovska, ukrajinskog uporišta u istočnoj regiji Donjeck, prema izvorima Bloomberga.
Zelenski je u petak izjavio da je Rusija premjestila 100.000 vojnika na bojišnicu izvan grada, koji snage Kremlja pokušavaju opkoliti i zauzeti više od godinu dana, ali bez uspjeha. Osvajanje Pokrovska otvorilo bi put za ruski napad na mnogo veće gradove, kao što su Kramatorsk i Slovjansk, dok Moskva nastoji preuzeti kontrolu nad cijelom Donjeckom regijom.
Cilj ‘koalicije voljnih’
Okupljanje tzv. koalicije voljnih u francuskoj prijestolnici imat će za cilj finalizirati rasprave na europskoj razini o sigurnosnim jamstvima za postratnu Ukrajinu, rekli su upućeni izvori. Čelnici će također razgovarati s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom. Europljani će vjerojatno željeti izvući konkretne obveze SAD-a u vezi s tim jamstvima i potaknuti Washington da pooštri sankcije protiv Rusije, jer ruski predsjednik Vladimir Putin ne pokazuje znakove da bi uskoro želio sastanak sa Zelenskim, rekli su izvori Bloomberga.
Francuzi žele da sastanak prenese poruku da je Europa učinila svoj dio u podršci Ukrajini, a da je na američkom predsjedniku da ispuni prijetnju povećanja pritiska na Kremlj. Predsjednik Emmanuel Macron rekao je u srijedu, stojeći uz Zelenskog u Parizu, da je Europa spremna pružiti sigurnosna jamstva Kijevu. Očekuje se da će sastanku u Parizu, uz Zelenskog, prisustvovati premijeri Nizozemske i Poljske, dok će britanski, talijanski i njemački čelnici te američki posebni izaslanik Steve Witkoff sudjelovati putem videokonferencije.
Unatoč Trumpovim nedavnim naporima da posreduje u okončanju ruske invazije, uključujući sastanak s Putinom na Aljasci prošlog mjeseca, Moskva nije pokazala spremnost na primirje. Dok je američki predsjednik prijetio sankcijama kako bi izvršio pritisak na Rusiju, dosad ih nije uveo. U međuvremenu, Europljani vode pregovore o mogućim sigurnosnim jamstvima za Ukrajinu. Jedna od opcija je slanje vojnika u zemlju nakon završetka sukoba, što i dalje izaziva podjele među europskim saveznicima i što je Rusija ocijenila kao “neprihvatljivo”.
Trump je isključio raspoređivanje američkih vojnika, ali je najavio da SAD može pružiti podršku zračnim snagama i obavještajnim podacima. “Ukrajina će se morati složiti s bilo kojom sigurnosnom arhitekturom”, rekao je američki veleposlanik pri NATO-u Matthew G. Whitaker pri posjetu slovenskog Bleda u utorak. Međutim, Rusija će se također “morati osjećati ugodno”, dodao je.
Ruska ofenziva napreduje polako
Nakon što Europa zaključi razgovore o jamstvima, čelnici mogu kolektivno djelovati “još intenzivnije” sa SAD-om, rekao je u srijedu glavni tajnik NATO-a Mark Rutte. Dobivanje jasnoće o tom pitanju bilo bi “izuzetno važno” prije bilo kakvih sastanaka s Putinom i Zelenskim, rekao je.
Ipak, visoki europski diplomat rekao je za Bloomberg da je zamah viđen početkom prošlog mjeseca u diplomatskim naporima oslabio, a pregovori su zapeli dok se Rusija priprema za daljnje napade na ukrajinski teritorij. Da podsjetimo, ruska iscrpljujuća ljetna ofenziva još nije dovela do značajnih teritorijalnih dobitaka za Kremlj. Moskovske snage napredovale su polako i zauzele 2.033 četvorna kilometra od svibnja do kolovoza, odnosno 0,3% ukupne površine Ukrajine.
Rusija je također pojačala zračne napade usred Trumpovih napora da okonča invaziju. Srpanj je postao najsmrtonosniji mjesec za civile u Ukrajini od svibnja 2022. godine. Prema podacima UN-a, ubijeno je 589 civila, a još su 1.152 ranjena. Najnoviji ruski napad na Kijev 28. kolovoza ubio je najmanje 25 osoba, priopćile su lokalne vlasti.
U nedostatku znakova da Rusija planira uskoro završiti rat, Zelenski i njegovi strani saveznici rade na jačanju ukrajinske vojske, a taj je potez njemački kancelar Friedrich Merz opisao kao “najvažnije sigurnosno jamstvo koje možemo dati”. Bilo kakva pitanja o stranim vojnicima u Ukrajini ne mogu se riješiti dok se ne postigne primirje, rekao je Merz. Naglasio je da zadatak jačanja kijevske vojske mora nastaviti tijekom svih mirovnih pregovora s Rusijom. “Ukrajina se mora moći dugoročno braniti, a mi želimo pomoći da to učini, sada i u budućnosti”, rekao je njemački kancelar.
Zaharova se ruga Von der Leyen zbog ometanja aviona: ‘Laž i paranoja’
Rusija demolirala planove Europe: ‘Ne pristajemo na to ni u kakvom obliku’
‘Osovina nemira’ poslala tajnu poruku Europi: Imamo itekakav razlog za strah
