Na sveučilištu Universidade de São Paulo u Brazilu uskoro bi trebao biti otvoren Lektorat hrvatskog jezika i književnosti, što će biti peti takav odjel u Južnoj Americi na kojem studenti mogu pohađati nastavu hrvatskog jezika i književnosti. No, takvih lektorata, odnosno centara za hrvatski jezik ima 30-ak čime se čuva i razvija hrvatski identitet. Budući da Hrvatska posljednjih godina svjedoči trendu povratka hrvatskog iseljeništva, ovo je poticajna mjera koja može utjecati na njihov povratak.
Otvaranje lektorata hrvatskog jezika i književnosti u Brazilu predstavlja važan iskorak u jačanju kulturne, obrazovne i znanstvene suradnje između Republike Hrvatske i Savezne Republike Brazil, kazali su iz Ministarstva za portal Direktno. “Time se dodatno potvrđuje interes za hrvatski jezik i kulturu na području Latinske Amerike, gdje Hrvatska već ima razvijenu mrežu lektorata i bogatu tradiciju suradnje s akademskim institucijama. Svemu tome je prethodilo, i bio je nužan preduvjet, potpisivanje Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Savezne Republike Brazila o suradnji u području obrazovanja, koji je potpisan 14. veljače 2023. godine”, kazali su za portal Direktno.hr.
Istaknuli su da je Inicijativa za osnivanje lektorata rezultat obostranog interesa – s jedne strane interesa brazilske akademske zajednice za hrvatski jezik i književnost, a s druge strane kontinuiranog nastojanja Republike Hrvatske da kroz visokoškolske institucije u inozemstvu promiče hrvatski jezik, kulturu i identitet. Otvaranje lektorata hrvatskog jezika u inozemstvu iz nadležnosti Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih mora biti u skladu s propisanim postupkom, odnosno ispuniti određene uvjete: primitak inicijative od strane stranog sveučilišta ili diplomatsko-konzularnih predstavništava RH, uz pojašnjenje radnih uvjeta koje strano sveučilište nudi lektoru (naziv katedre, nastavne obveze lektora /popis nastavnih predmeta i broj sati/; plaća, smještaj, zdravstveno osiguranje; troškovnik opreme lektorata).
Nadalje, raspisat će se javni natječaj za izbor lektora. Odbor za lektorate, imenovan od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, po završetku natječaja razmorit će pristigle zamolbe i predložiti lektora i pričuve te se prijedlog upućuje stranom sveučilištu na očitovanje. U slučaju pozitivnog odgovora od strane stranog sveučilišta, lektor potpisuje ugovor o radu na određeno vrijeme s Ministarstvom i preuzima katedru na stranom sveučilištu, kazali su, a po isteku svakog semestra, lektor je dužan podnijeti Ministarstvu potvrdu o obavljenom radu te stručno izvješće.
‘To je značajan doprinos promociji Hrvatske u svijetu’
Kazali su nam kako otvorenje lektorata u Brazilu potvrđuje da hrvatski jezik i kultura imaju međunarodnu prepoznatljivost i akademsku vrijednost. “To je značajan doprinos promociji Hrvatske u svijetu, jačanju kulturne diplomacije i stvaranju novih mostova između hrvatskih i brazilskih znanstvenika, studenata i kulturnih djelatnika. Osim toga, ovaj lektorat ima posebnu vrijednost za hrvatsku zajednicu u Brazilu, koja će kroz akademski okvir dobiti dodatni poticaj za očuvanje i razvoj vlastitog identiteta”, naglasili su za Direktno.
Hrvatska trenutačno ima mrežu lektorata diljem Europe i svijeta, uključujući Njemačku, Austriju, Mađarsku, Poljsku, Slovačku, Italiju, Francusku i druge zemlje. U Latinskoj Americi već djeluju lektorati u Argentini i Čileu, a Brazil je sada novi i važan korak u tom smjeru. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih, u suradnji s hrvatskim sveučilištima i diplomatsko-konzularnim predstavništvima, nastavit će pratiti interes stranih sveučilišta te, u skladu s mogućnostima, podupirati osnivanje novih lektorata gdje za to postoji interes i potencijal, rekli su.
Hrvatski jezik učit će se u dalekom Brazilu: ‘Spremno smo prihvatili tu inicijativu’
Istaknuli su i da Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih skrbi o 31 lektoratu i 3 centra za hrvatski jezik u svijetu čiji je osnovni cilj promicanje hrvatskoga jezika, književnosti i kulture. Lektorati i centri za hrvatski jezik postoje u 24 zemlje, od toga je 14 lektorata u zemljama EU (Austrija, Bugarska, Češka, Francuska, Irska, Italija, Litva, Mađarska, Njemačka, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovačka, Slovenija), a 10 izvan EU (Argentina, Australija, Čile, Indija, Kina, Makedonija, Srbija, Turska, Ukrajina, Velika Britanija), poručili su.
*Tekst je nastao u okviru projekta ‘Tko će ostati?’ kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
