Visoki obrambeni dužnosnici Sjedinjenih Država i Tajvana tajno su se prošli tjedan sastali u Anchorageu na Aljasci, izvijestio je britanski Financial Times. Bitan sastanak je prošao u tišini što dokazuje Washingtonovo delikatno balansiranje između podrške Taipeiju i napora za očuvanje krhkih pregovora s Pekingom.
U razgovorima su sudjelovali Jed Royal, vršitelj dužnosti šefa Pentagona za Indo-Pacifik, i Hsu Szu-chien, tadašnji zamjenik tajvanskog savjetnika za nacionalnu sigurnost. Hsu je od tada promaknut na višu savjetničku poziciju i smatra se vjerojatnim kandidatom za sljedećeg veleposlanika Taipeija u Washingtonu, dodaje se u izvješću.
Sastanak se dogodio samo nekoliko tjedana nakon što je otkazan skup na višoj razini, prvobitno planiran za Washington, i to u vrijeme kada Tajvan bilježi sve češće kineske poteze protiv te otočne nacije, s dnevnim manevrima zračnih i pomorskih snaga PLA u nebu i vodama oko Tajvana.
Balansiranje odnos s Kinom
Na toj bi sjednici sudjelovao tajvanski ministar obrane Wellington Koo i visoki američki dužnosnik za obrambenu politiku Elbridge Colby. Trumpova administracija prekinula je razgovore u zadnji čas, navodeći kao razlog tadašnji američki napad na Iran, iako je razlog otkazivanja vjerojatno bilo nešto drugo. Naime, niz analitičara je tvrdio da se Washington bojao da bi ugošćavanje aktivnog tajvanskog ministra obrane u glavnom gradu SAD-a moglo ugroziti potencijalni summit između Donalda Trumpa i Xi Jinpinga. Kina je svaki put burno reagirala na međusobne diplomatske posjete čelnika Tajvana i SAD-a tvrdeći da SAD tako daju legitimitet Tajvanu kao državi, iako, tvrdi kopnena Kina, on to nije.
Umjesto toga, obujmom smanjeni i tihi susret na Aljasci osmišljen je kako bi se smanjio profil američko-tajvanskog angažmana u vrijeme kada i Washington i Peking traže mogući listopadski summit u Pekingu uz nastavak trgovinskih pregovora, navodi FT. Sama činjenica da se sastanak uopće održao u nekim će krugovima biti shvaćena kao poruka Pekingu da bi, ako SAD ne bude smatrao trgovinske pregovore uspješnima, mogli biti poduzeti koraci za daljnje jačanje tajvanske obrane.
Američkim dužnosnicima je navodno naloženo da prilikom sastanka na Aljaski izbjegavaju dogovaranje novih kaznenih mjera protiv Kine, poput pooštravanja kontrole izvoza, kako bi se pregovori održali na pravom putu.
Ova epizoda također odražava širu napetost u američkoj politici. S jedne strane, postoji prepoznata strateška potreba za održavanjem redovitih kontakata na visokoj razini s Taipeijem, posebno dok Kina pokazuje svoju rastuću vojnu moć. S druge strane, Trump je nastojao održati otvorene kanale s Xijem, često pokazujući osobnu ambivalentnost prema Tajvanu, dok je davao prioritet trgovinskim rezultatima i njegujući veze s autoritarnim vođama.
Težak zadatak pred tajvanskim predsjednikom
Tajvanski predsjednik Lai Ching-te suočava se s težim okruženjem od svoje prethodnice, Tsai Ing-wen, koja je uživala u bliskim odnosima i s Trumpovom prvom administracijom i s timom predsjednika Joea Bidena. Laijevi dužnosnici nastoje su se suprotstaviti percepciji o slabljenju američke podrške, istovremeno naglašavajući spremnost Tajvana da preuzme veći dio vlastitog obrambenog tereta. Pritom je Taipei nedavno najavio rekordni obrambeni proračun, predlažući povećanje od 23% koje bi vojne izdatke sljedeće godine podiglo na više od 3,3% BDP-a. Međutim, plan će se vrlo vjerojatno suočiti s otporom oporbenih zastupnika Kuomintanga koji kontroliraju zakonodavnu vlast.
Za Taipei, pregovori o Aljasci bili su i pitanje tajminga. Tajvanski dužnosnici su željeli da se razgovori završe dovoljno brzo kako bi podržali poseban prijedlog proračuna za kupnju oružja, dok Washington dovršava vlastitu nacionalnu obrambenu strategiju.
Pentagon i vlada Tajvana odbili su javno komentirati sastanak u Anchorageu, navodi FT. Ipak, odluka o snižavanju formata i javnog “otiska” razgovora ilustrira u kojoj se mjeri sigurnost Tajvana podređuje naporima Washingtona da upravlja odnosima s Pekingom – faktor kojim će malo tko na Tajvanu biti zadovoljan kada vijest o razgovorima dospije u njihove medije.
SAD traži od saveznika da se izjasne: Jeste li s nama ako se zarati s Kinom
