Hrvatska narodna banka (HNB) prodala je značajne količine zlata početkom 2000-ih, točnije 13,1 tonu 2001. godine za vrijeme SDP-ove Vlade pod vodstvom Ivice Račana, a ostatak od 2,4 tone prodala je HDZ-ova Vlada 2000-ih na čelu s Ivom Sanaderom.
Hrvatska i Norveška bile su jedine europske zemlje bez grama zlata nakon što je bivši guverner HNB-a Željko Rohatinski rasprodao svo zlato. Nažalost, iako se pokazalo da su zlatne rezerve najsigurnije ulaganje, a trend je povećanja zlatnih zaliha, Hrvatska se svojeg zlata odrekla gotovo odmah čim ga je dobila.
Gledajući današnje cijene zlata, obje prodaje pokazale su se pogrešnom procjenom. Ove prodaje dogodile su se ubrzo nakon što je Hrvatska dobila oko 15,5 tona zlatnih rezervi u postupku sukcesije, a u današnjim cijenama zlata takve prodaje koštale su nas najmanje 667 milijuna eura, dok neki govore o milijardama.
Riješili se većine zlata nakon dogovora o sukcesiji
Nakon raspada SFR Jugoslavije zalihe zlata raspodijeljene su tek nakon postignutog dogovora o sukcesiji, a Hrvatska je time 2001. godine postala vlasnica 13,127 tona zlata, pohranjenog u Banci za međunarodna poravnanja (BIS) u Baselu.
Monetarno zlato, u iznosu od 422.027,9 finih unci, što odgovara navedenih 13,1 tonu, knjiženo je u Hrvatskoj narodnoj banci po osnovi sukcesije i po tržišnoj vrijednosti na dan 13. lipnja 2001. godine, u iznosu od 114,9 milijuna američkih dolara.
Švicarski BIS je to zlato pohranio na svoje račune, od kojih je tek 6,29 tona pohranjeno u Švicarskoj nacionalnoj banci u obliku točno određenih i numeriranih zlatnih poluga, dok se ostatak pohranio na račune nealociranog zlata Loco London, Loco Berne i Loco New York, u obliku zlata kojim se trguje u nematerijalnom obliku.
Zlato poslano u London radi prodaje
S obzirom da to zlato nije nosilo nikakav prinos, HNB ga je odlučio plasirati u kratkoročne depozite zlata. Svo zlato s različitih računa prebačeno je u London, jer se tamo nalazi i svjetsko tržište depozita zlata. No, nekoliko mjesec kasnije pokazalo se da je plasiranje zlata u kratkoročne depozite i okrupnjavanje više računa na londonskom tržištu izvedeno iz samo jednog razloga – prodaje.
Naime, već u kolovozu 2001. godine donosi se odluka o prodaji tog zlata, uz donji limit prodaje koji je postavljen cijenom od 276 dolara po unci. Po Zakonu o Hrvatskoj narodnoj banci, nadležnost nad upravljanjem državnim zlatom je, naime, bila u rukama HNB-a.
“Direkcija za upravljanje međunarodnim pričuvama i deviznom likvidnošću HNB-a” kao savjetodavno tijelo je dalo prijedlog za prodaju, ali kakvu je ulogu imao tadašnji premijer Ivica Račan i ministar financija Mato Crkvenac, te tada novopostavljeni guverner HNB-a Željko Rohatinski nije poznato. No, upućeni kažu da Rohatinski i nije bio taj koji vodio rasprodaju naših zlatnih poluga.
Tko je bio iza tog plana?
Navodno je glavni inicijator prodaje zlata bio Zdravko Rogić, Čačićev HNS-ovac, koji je punih 20 godina u HNB-u bio zadužen upravo za sukcesiju bivše imovine, pisao je ranije Express. U vrijeme HDZ-ovog premijera Ive Sanadera Hrvatska je raspolagala još i sa 2,4 tone zlata pohranjenog u središnjoj banci Francuske i poslovne banke Credit Suisse u Zurichu.
Prodaja je obavljena 29. studenog 2005. godine i to u dva navrata, po cijeni od 495,55 USD po unci te u drugoj tranši po 496,1 USD po unci, odnosno za gotovo dvostruko višu cijenu od prve prodaje.
Prodajom tog zlata RH je ostvarila ukupno 31,1 milijun dolara, koja su prenesena na posebni devizni račun državnog proračuna koji se vodi kod HNB-a, u skladu s obavezama sukcesijskih odluka.
Goran Marić optužio i Marka Škreba
Danas bi to zlato vrijedilo dvostruko više, ali opet je riječ o pogrešci koja se broji u nekoliko desetaka milijuna kuna. Radi se o odluci tadašnjeg Ministarstva financija u vrijeme ministra Ivana Šukera.
Prije nekoliko godina ekonomist Goran Marić prozvao bivšeg guvernera Marka Škreba, koji je bio na čelu HNB-a do 2000., i njegovog zamjenika Rogića kao najodgovornije za slom našeg bankarskog sustava u devedesetima, koji je koštao zemlju gotovo 90 milijardi kuna.
Podsjetimo, tada je Hrvatska ostali bez domaćih banaka, a od njihove rasprodaje stranim vlasnicima država je dobila jedva 5,4 milijarde kuna. HNB je krajem 2022. i početkom 2023. godine počeo vraćati povjerenje u zlato kao investiciju te je kupio gotovo dvije tone zlata, nastojeći imati zlatne rezerve nakon što je bez njih bio dvadeset godina.
Uvodi se nova vrsta novca, otkriveno što će biti s gotovinom u Hrvatskoj
Nećete vjerovati u ovo, ali evo netko je i od Hrvatske posudio novce
Iz HNB-a napokon priznali: Hrvati će se zgroziti kad vide ove brojke
