Predsjednik Bosanskohercegovačkog komiteta Međunarodnog vijeća za velike elektroenergetske sustave – CIGRE, prof. dr. Zijad Bajramović, izjavio je za Fenu da je do 2030. godine u elektrodistributivne sustave u BiH potrebno uložiti 1,4 milijarde KM.
Pojasnio je da razvoj obnovljivih izvora energije doseže razinu koja uzrokuje pojavu zagušenja u prijenosnim i distributivnim sustavima te da je pitanje raspoloživih kapaciteta za povezivanje obnovljivih izvora energije prisutno u svim zemljama regije.
Bajramović je naveo da se povećanje opterećenja distributivne mreže očekuje i zbog elektrifikacije prometa, ali i veće potrošnje električne energije u sektorima grijanja i hlađenja.
„U Bosni i Hercegovini potrebno je izgraditi nove 110 kV trafostanice i završiti započeti proces prelaska na 20 kV razinu, uz zahtijevanu kvalitetu električne energije. U obzir treba uzeti i integraciju tzv. prozjumera, posebno kućanstava koja su priključena na elektroenergetsku mrežu, a istovremeno proizvode električnu energiju, najčešće postavljanjem fotonaponskih panela na svoje krovove“, rekao je Bajramović.
Dodao je da je integracija obnovljivih izvora u ovom obujmu izazov povezan s načinom balansiranja i održavanja naponskih prilika i kvalitete opskrbe, a skladištenje energije pojavljuje se kao potencijalno rješenje za ublažavanje neravnoteže između proizvedene energije i potražnje.
Bajramović je istaknuo da svaka mreža i njezino rješenje zahtijevaju specifičan pristup, no osnovni cilj je povećati kapacitet mreže, smanjiti gubitke i bolje upravljati opterećenjem.
Pojasnio je i da će baterijsko skladištenje električne energije u budućnosti imati značajnu ulogu u otklanjanju zagušenja, pohranjivanjem električne energije u razdobljima povećane proizvodnje i smanjene potrošnje te njezinim korištenjem u razdobljima manje proizvodnje i veće potrošnje.
„Baterijski sustavi za skladištenje električne energije koriste se kao infrastrukturna mjera fleksibilnosti za lokalnu apsorpciju viškova proizvodnje i privremeno rasterećenje prijenosne mreže, a njima se može izbjeći aktivacija ograničenja proizvodnje (engl. curtailment) iz varijabilnih izvora električne energije. Proračuni su pokazali da je za priključenje 1.500 MW solarne energije i 1.000 MW iz vjetra na prijenosnu mrežu potrebno instalirati baterijske tehnologije snage 225 MW i kapaciteta 450 MWh“, precizirao je Bajramović.
Istaknuo je i neminovnost povećanja cijena mrežarine koje neka elektroprivredna poduzeća nisu mijenjala više od deset godina.
„Povećanjem distributivne mrežarine osigurala bi se barem djelomično financijska sredstva nužna za ulaganja u jačanje i modernizaciju elektrodistributivne mreže, u cilju povećanja kapaciteta kroz prelazak na 20 kV naponsku razinu i prilagodbu mreže potrebama integracije obnovljivih izvora i novih tehnologija“, naveo je Bajramović.
Naglasio je i da je sazrelo vrijeme da se G-komponenta počne primjenjivati kao dodatak u tarifama koje plaćaju proizvođači električne energije za korištenje prijenosne i distributivne mreže.
