Iako se u javnosti stvara dojam da “brda”, Pantovčak i Vlada, relativno uspješno razgovaraju o izborima novih veleposlanika i da su se njihovi odnosi bitno poboljšali u posljednje vrijeme, premijer Andrej Plenković nikako nije zadovoljan novim postupcima predsjednika Zorana Milanovića. Odnosno njegovim nečinjenjem, i to u vezi s izborom predsjednika Vrhovnog suda.
“Ljevičarski mediji uporno prešućuju da Milanović krši i zakon i Ustav, ali nitko ni riječi o tome. Uvijek ima zaštitu ljevičarskih medija i analitičara, čak i kad je riječ o evidentnoj blokadi sustava i kršenju zakona“, rekao je Plenković ovog tjedna ogorčeno svojim suradnicima, a onda je tu tezu ponovio i u javnosti. Ali avaj – doista nitko živ na to ne reagira, premda je činjenica da predsjednik Milanović uporno opstruira izbor novog predsjednika ili predsjednice Vrhovnog suda, nakon punih godinu dana od smrti Radovana Dobronića.
Prošlo je nekoliko tjedana otkako je predsjednik javno priopćio Saboru da neće predložiti jedinu kandidatkinju koja se javila na natječaj za to mjesto, Aleksandru Maganić. Dio medija bliskih Milanoviću nedavno je objavio kako predsjednik smatra da je ona samo kandidat HDZ-a i da zbog toga neće dobiti njegovu podršku, a tada je i on javno rekao da je neće predložiti u redovnu proceduru u Saboru.
Nije meritorno
Neki analitičari smatraju da je to trebao biti kraj te procedure i da Državno sudbeno vijeće sada treba raspisati novi, treći ponovljeni natječaj. Ali u DSV-u objašnjavaju da oni to ne mogu učiniti dok i njih predsjednik službeno ne obavijesti o tome. To što je predsjednik na svojoj mrežnoj stranici objavio takvu odluku za njih nije meritorno: institucije moraju međusobno izravno komunicirati da bi odluka bila finalna, to je potvrdio i predsjednik DSV-a Darko Milković. “Još nismo primili službenu obavijest predsjednika Milanovića”, rekao je medijima.
Sve dok nema takvog službenog “pismena” s Pantovčaka, DSV ne može krenuti dalje – odnosno ne može donijeti ni odluku o trećem krugu natječaja niti može donositi odluku o kandidatkinji Maganić, koja podršku očito nije dobila. Poznato je da je u prvom krugu izbora Milanović podržao svoju “šulkolegicu”, sutkinju osrednje razine, Sandru Artuković Kunšt. No upravo ju je to što je Milanović predlaže kao svoju dugogodišnju poznanicu iz škole i potom s Pravnog fakulteta na kraju diskvalificiralo pa nije uspjela dobiti većinu u saborskom Odboru za pravosuđe, a ni na samom glasanju u Saboru.
Dobila je tek 31 glas, što dokazuje da se ni zastupnici SDP-a nisu potrudili doći i glasati, iako oni obično slijede Milanovićeve stavove. Tada se predsjednik Milanović naljutio i rekao da će je predložiti opet, ali kandidatkinja je sama shvatila da joj takva blamaža ne treba pa se nije ponovno javila. Tada je raspisan drugi krug natječaja, na koji je stigla samo jedna prijava – Aleksandre Maganić. Ona se percipira kao nezavisna, ali čim nije striktno Milanovićeva, on je odbija podržati. Tako je Vrhovni sud i dalje bez predsjednika, a i DSV je blokiran jer od Milanovića službeno ništa nije dobio.
Nastavak blokade
Iako je riječ o očitoj opstrukciji jer predsjednik odbija postupiti po zakonu i trenutno nema “svog” kandidata, u javnosti to prolazi dosta mirno, bez reakcija. Ali ne i kod Plenkovića, koji je ljut zato što javnost ne reagira na evidentno Milanovićevo kršenje zakona. Njegova je, naime, zakonska obaveza da izađe s imenom kandidata, ali zakon nije predvidio – što ako ne izađe?!
To je slično kao i s njegovom kandidaturom za premijera 2024. godine: nigdje to nije bilo izrijekom zabranjeno, ali svakako nije bilo ni predviđeno, sve dok je na Pantovčaku i dalje u ulozi šefa države. Plenkovića to izluđuje jer nema pravnih, a ni političkih lijekova protiv toga.
Što je najgore, sad će i Ustavni sud ući u blokadu jer trojici sudaca, uključujući i predsjednika Miroslava Šeparovića, te uz njega Matu Arlovića i Gorana Selanca, istječu mandati. Dobili su produljenje od šest mjeseci, ali i to uskoro istječe, ali ako ne bude dogovora HDZ-a i oporbe, jer je potrebna dvotrećinska većina, i tu će se nastaviti blokada jer će USUD imati 10 umjesto 13 članova pa će i njegove odluke postati upitno meritorne. Tako problem s Milanovićevim postupanjem u vezi s Vrhovnim sudom neće uspjeti raspetljati čak ni – Ustavni sud.
Plenkoviću se ove jeseni priprema gadna zamka: U akciji sudjeluju njegovi ljuti neprijatelji
Sve je više znakova da Milanovićev potez iz 2013. nije bio dobar za Hrvatsku: Što sad?
Plenković na mukama zbog svojih zvijezda: Jedan postao veliki hit, drugi mu zadaje glavobolju
