Najnovija analiza – godinu dana nakon upozoravajućeg izvješća bivšeg čelnika Europske središnje banke Maria Draghija da EU zaostaje za konkurentima zbog skupe energije i plina i da bi ne poduzimanje mjera osudilo kontinent na gospodarsku stagnaciju – pokazuje da europske tvrtke još uvijek plaćaju znatno višu cijenu za energiju nego što bi plaćale u SAD-u ili Kini. O tome u utorak piše POLITICO.
Prema novim nalazima utjecajnog think tanka Centar za proučavanje demokracije, koji će biti predstavljeni u utorak u Washingtonu, europske zemlje postale su izloženije šokovima cijena energije, a pokazatelji su u posljednje tri godine porasli više od pet puta.
„Godinu dana nakon što je Draghi pozvao na jače energetsko tržište EU-a, naši podaci pokazuju da su rizici pristupačnosti i dalje visoki, s maloprodajnim cijenama koje su i dalje 40-70 posto iznad razine prije krize u većem dijelu srednje i istočne Europe“, rekao je Martin Vladimirov, jedan od autora izvješća.
Pristupačnost je sada daleko najveća prijetnja energetskoj otpornosti EU-a, nadmašujući neizvjesnost koju stvara rusko pretvaranje energetskih tokova u oružje, klimatska tranzicija i pouzdanost sustava.
„To utječe ne samo na povjerenje građana, već i na sposobnost tvrtki da se natječu na globalnoj razini“, upozorava se u procjeni Centra za proučavanje demokracije. „Da bi Europa uspjela u sljedećoj fazi svoje energetske tranzicije, mora osigurati da čista energija nije samo dostupna, već i pristupačna i ekonomski isplativa za sve.“
Zoran Meter: Konačni razlaz s EU: Rusija, Kina i Mongolija gradit će dva nova golema plinovoda
Potrebna golema financijska ulaganja
Izvješće upozorava da se ranjivosti u jednoj domeni također riskira prelijevanje na druge, povećavajući velike i često povijesne podjele koje već postoje između zemalja EU-a.
Jedna od ključnih preporuka Draghijevog izviješća bio je opsežan program državnih i privatnih ulaganja u zastarjele električne mreže, za koje stručnjaci upozoravaju da su neučinkovite i ključni izvor dodatnih troškova. Njegovo istraživanje zahtijevalo je 584 milijarde eura dodatnih sredstava za električnu infrastrukturu do 2030. godine, a do 2,29 bilijuna eura do 2050. godine.
Nije jasno koliko će tih sredstava biti dostupno, ali povjerenik EU za energetiku Dan Jørgensen dobio je zadatak planirati remont europskih mreža, koji će biti predstavljen kasnije ove godine.
Međutim, jedan od izvora utjehe za dužnosnike bit će smanjenje razine izloženosti geopolitičkom riziku nakon napora za diverzifikaciju od ruske nafte i plina. Jørgensen je predsjedavao uvođenjem novog plana za postupno ukidanje uvoza iz zemlje do 2028., s novim dobavljačima koji povećavaju proizvodnju kako bi zadovoljili potražnju.
EU povjerenik za energiju želi potpunu zabranu uvoza sve ruske energije i nakon rata
