Europske zemlje su po svemu sudeći odbacile optimizam američkog predsjednika Donalda Trumpa koji vjeruje u mogućnost dogovora s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i odlučile pratiti princip slavne latinske poslovice ‘Ako želiš mir, pripremi se na rat’. Neki od njihovih poteza uključuje planove pretvaranja granica u močvarna obrambena područja ili pak gomilanje ključnih zaliha poput hrane, vode i lijekova u slučaju krize. Ništa se ne prepušta slučaju.
Njemački kancelar Friedrich Merz upozorio je u ponedjeljak da se Putinov “imperijalistički plan” ne bi zaustavio na osvajanju Ukrajine, već bi to bio tek početak. Bruxelles je, u međuvremenu, pokrenuo strategiju “stvaranja zaliha” kako bi se osigurala dostupnost ključnih dobara diljem Europe u slučaju potencijalnih kriza poput nestanka energije, pandemija, klimatskih promjena ili rata.
Europska unija isto tako potiče svako kućanstvo da pripremi trodnevni paket za preživljavanje, koji bi uključivao šibice, osobne dokumente u vodonepropusnoj vrećici, flaširanu vodu, energetske pločice i baterijsku svjetiljku.
Ukrajinski presedan
Francuska je vlada naredila svojim zdravstvenim ustanovama da budu spremne za “veliki sukob” do ožujka 2026.godine, tražeći od bolnica da se pripreme za mogući val ranjenih vojnika iz zemlje i inozemstva. Ta naredba dolazi nakon upozorenja ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da bi Putin mogao napasti neku NATO-ovu zemlju u idućih pet godina, dok je u lipnju kritizirao NATO-u zbog sporog povećanja vojnih izdataka.
Ministarstva obrane Finske i Poljske pozivaju na obnovu nacionalnih močvara i tresetišta, čime bi se onemogućio prodor ruskih tenkova jer bi njihova teška vozila zapela u močvarnom tlu. Ovo ne bi bilo prvi puta. Naime, postoji ukrajinski presedan koji pokazuje da je moguće koristiti močvarno tlo kao prirodnu obranu od ruskih napada.
Naime, kad su ruske snage u veljači 2022. marširale prema Kijevu, ukrajinska vojska je srušila branu Kozaroviči na rijeci Irpin sjeverno od grada, poplavivši na taj način čak 2.800 hektara zemljišta. Očajnički potez urodio je plodom. Zemljište se pretvorilo u neprobojnu močvaru, a ruski tenkovi doslovno su zapeli u blatu, kako je prošlog mjeseca izjavio američki predsjednik Donald Trump.
Dobro za okoliš, dobro u slučaju rata
U Europi zbog toga raste poziv na na ubrzanu obnovu tresetišta i močvara i to ne samo kao mjeru protiv klimatskih promjena, nego i kao dodatak obrambenoj strategiji. Naime, tresetišta su posebni ekosustavi koji prirodno skladište velike količine ugljičnog dioksida. Ako se isuše, stoljećima nakupljen ugljik otpušta se u atmosferu i doprinosi globalnom zatopljenju.
Nakon Drugog svjetskog rata velika su močvarna područja pretvorena u poljoprivredno zemljište, a danas je gotovo polovica tresetišta u Europi degradirana, ponajviše zbog umjetnog isušivanja. Države članice EU-a prijavile su 2022. godine 124 milijuna tona emisija stakleničkih plinova s isušenih tresetišta, što odgovara godišnjim emisijama Nizozemske. No, znanstvenici smatraju da je i to podcijenjena brojka.
Europska unija upravo zbog toga planira obnoviti 30 posto degradiranih tresetišta u sljedećih pet godina, a 50 posto do 2050. godine kako bi na taj način usporili klimatske promjene, promicali bioraznolikost i jačali obranu baltičkih zemlji.
Dobro dođu i minska polja
Močvarna i šumska područja uz granicu s Rusijom bit će proširena u sklopu poljskog projekta „Istočni štit” vrijednog 1,9 milijardi funti. “Prirodno okruženje u pograničnim područjima očit je saveznik svake mjere jačanja elemenata Istočnog štita”, poručilo je poljsko ministarstvo obrane. Osim toga, Poljska je ovog ljeta dodala i minska polja na 20 kilometara granice s Rusijom i Bjelorusijom. Njihove oružane snage krajem prošle godine brojale su oko 190.000 ljudi, a cilj je povećati taj broj na 300.000.
Poljska je otvoreno podržala zahtjeve američkog predsjednika da članice NATO-a povećaju izdvajanja za obranu na 5 posto. “Ako to učinimo, onda do kraja ovog desetljeća Rusija neće biti u poziciji da nam prijeti. Rusija je zemlja s gospodarstvom veličine Italije. Rusija uništava svoju budućnost ponavljajući greške Sovjetskog Saveza”, izjavio je poljski potpredsjednik vlade i ministar vanjskih poslova Radosław Sikorski za Newsweek.
“Isušena tresetišta u Finskoj čine oko 10 posto poljoprivrednog zemljišta, a proizvode više od polovice emisija iz poljoprivrede”, izjavila je profesorica s Instituta prirodnih resursa Finske Kristiina Lang za France24.
Znanstvenici tvrde da bi obnova močvara na istočnom krilu NATO-a bila relativno jeftina i učinkovita mjera kojom bi se istodobno postigli ciljevi Unije vezani uz klimu i obranu. Plan ima i svoje ekološke i društvene nedostatke jer je za očekivati da će se vlasnici privatnog zemljišta protiviti poplavljivanju svojih posjeda, a ukrajinski primjer iz 2022. pokazuje koliko takva obrana može naštetiti okolišu i lokalnom stanovništvu. Baltičke države zasad pokazuju malo interesa, osim Litve koja je potvrdila da se o tome raspravlja, navodi Politico.
Trostruka linija obrane
Litva je već počela s izgradnjom “obrambene vrpce” duž 30 milja granice s Rusijom i Bjelorusijom koja će uključivati minska polja i mostove spremne za rušenje. Isto tako, Estonija, Latvija i Litva posljednjih godinu dana ojačavaju granice postavljanjem prepreka i utvrda uz postojeće ograde. Baltička obrambena linija trebala bi biti duga više od 1.500 kilometara te bi trebala ograničiti mogućnosti ruskih napada. Litva planira trostruku liniju obrane koja će uključivati protutenkovske rovove, betonske piramide („zmajevim zubima”), minska polja te utvrde za pješaštvo i mostove pripremljene za rušenje.
Estonija je već odobrila dodatna sredstva od 2,8 milijardi eura za obranu, čime će se njezina potrošnja popeti na prosječno 5,4 posto BDP-a do 2029. Njemački kancelar Merz istaknuo je da se Europa svakodnevno suočava s hibridnim ruskim napadima i provokacijama, uključujući i na infrastrukturne objekte u Baltičkom i Sjevernom moru.Njemačka je drugi najveći dobavljač vojne pomoći Ukrajini i sada želi izgraditi “najjaču konvencionalnu vojsku u Europi”.
“Pred nama su povijesne zadaće. Moramo izgraditi novu sigurnosnu arhitekturu koja će trajati desetljećima,” rekao je Merz.
Jačanje vojske i jačanje sposobnosti
Europska unija je ove godine pokrenula široku inicijativu za jačanje vojske i osiguranje sposobnosti obrane do 2030. godine. “Cilj je jednostavan, a to je da osiguramo da ključne zalihe, osobito one koje spašavaju živote, uvijek budu dostupne,” rekla je europska povjerenica za krizno upravljanje Hadja Lahbib, piše Daily Mirror.
Velika Britanija, za razliku od većine europskih saveznika, priznaje da je zaostala u civilnom planiranju, no pokušava učiti od drugih. S druge strane, Švedska je prošle godine građanima poslala pet milijuna letaka s uputama za spremnost na dugotrajan sukob.
Moćna europska zemlja postaje vojna velesila: ‘Rusija nam više neće moći prijetiti’
Analitičari alarmiraju nakon posljednjeg napada Rusije: ‘Ovo bi moglo pokrenuti najgoru fazu rata’
Rusi upravo žestoko udarili, najmanje 20 mrtvih: ‘Pobili su jadne ljude koji su čekali mirovinu’
