Nakon poljske tvrdnje da su ruski dronovi danas narušili njen zračni prostor i da su oboreni, ta je vijest u Europi brzinom munje postala top-tema.
Slučajno ili ne, ona se poklopila i s današnjim govorom o stanju Unije sve nepopularnije predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen u Europskom parlamentu koji je također jedna od ključnih tema interesa medija i europske javnosti. Taj govor, između ostalog, samo potvrđuje definitivni razlaz između EU-a i Rusije.
Za sada ćemo se ipak zadržati na onom prvom, i objaviti što o incidentu u Poljskoj, u svom, vrlo zanimljivom analitičkom tekstu kaže ukrajinski medij Strana – s obzirom kako je i sam incident, kao i sve važno što se događa na razini Europske unije posljednjih godina posredno ili neposredno vezano uz Ukrajinu odnosno tamošnji rat.
Poljska vojska je srušila dronove iznad vlastitoga teritorija
Intenzivne reakcije i napetosti
Današnji zračni napad na Ukrajinu izazvao je intenzivne međunarodne napetosti nakon što je Poljska tvrdila da su dronovi narušili njezin zračni prostor i da su oboreni – navodi ukrajinski medij.
Poljski premijer Donald Tusk službeno je izjavio da su dronovi koji su uletjeli u zemlju bili ruski. Prema njegovim riječima, bio je “ogroman broj dronova”. Incident je nazvao provokacijom.
„Ovo je prvi put da su ruski dronovi pogođeni iznad teritorija NATO-a. Svi naši saveznici situaciju shvaćaju vrlo ozbiljno. Nismo zabilježili nikakve gubitke. Potraga za olupinama srušenih dronova se nastavlja. Procedure su razrađene, proces donošenja odluka bio je besprijekoran, a prijetnja je eliminirana zahvaljujući odlučnim akcijama zapovjednika, vojnika, pilota, pa čak i saveznika. Najvjerojatnije imamo posla s provokacijom velikih razmjera. Konzultiramo se s našim saveznicima“, rekao je poljski premijer.
To je već izazvalo čitav niz oštrih izjava i poljskih vlasti (poglavito Tuska), kao i predstavnika NATO-a i pojedinih republikanaca u SAD-u o činu agresije i rata.
Treba napomenuti da ovo nije prvi put da su dronovi uletjeli u Poljsku tijekom napada na Ukrajinu. Primjerice, Glavni stožer poljske vojske izvijestio je o tome 3. rujna. Štoviše, Ukrajina je također narušila poljski zračni prostor: u studenom 2022. ukrajinska raketa uletjela je u Poljsku odbijajući ruski napad, ubivši dvije osobe. Dronovi su također uletjeli na teritorij još jedne NATO zemlje – Rumunjske.
Međutim, do sada to nikada nije izazvalo tako oštru reakciju Poljske, Rumunjske ili NATO-a u cjelini. Naprotiv: izjave su bile blage, političari su govorili da se situacija ne smije eskalirati i da zemlje NATO-a nisu meta napada. Vjerovalo se da ruski dronovi nisu bili namjerno poslani u Poljsku ili Rumunjsku, već su napali Ukrajinu, uletjevši na teritorij susjednih zemalja. Osim toga, teoretski su mogli skrenuti s rute zbog rada ukrajinskog elektroničkog ratovanja.
NATO ne tretira upad dronova u Poljsku kao ruski napad na tu zemlju. Što kažu Rusi
Današnja reakcija je drukčija
Ali nakon današnjeg napada, kao što vidimo, uslijedila je oštra reakcija. Zašto? Možda zato što su dronovi doista uletjeli dublje u poljski teritorij nego inače, ili ih je bilo više nego prije.
No moguće je kako postoje i drugi razlozi. Na primjer, situacija u Poljskoj, gdje se odvija sukob između premijera Tuska i predsjednika Karola Nawrockog.
Potonji je vrlo skeptičan prema Ukrajini i na tome, između ostalog, gradi svoju kampanju protiv vlade. Tusk to pokušava parirati temom ruske prijetnje. Sudeći po svemu, njegova jučerašnja odluka o zatvaranju granice s Bjelorusijom zbog vježbi koje se tamo održavaju i, vjerojatno, današnje oštre izjave bile su dio te taktike.
Međutim, ovo je samo jedan aspekt problema.
Tjedna analiza Zorana Metera: Potpuni debakl! EU će dobiti sve što je htjela izbjeći
Zapadna „ratna strana“
Zapadna “ratna strana” vjerojatno će pokušati iskoristiti situaciju s napadom dronom kako bi riješila svoj trenutno najvažniji zadatak: vratiti američkog predsjednika Donalda Trumpa na ratnu stazu s Ruskom Federacijom.
Podsjetimo se da je, prema medijskim izvješćima, tijekom sastanka na Aljasci Vladimir Putin predložio Trumpu kompromisni plan za prekid rata, iz gledišta Kremlja, prema kojem ruski predsjednik prilagođava svoje teritorijalne zahtjeve i pristaje na prekid vatre u slučaju povlačenja ukrajinskih trupa s cijelog Donbasa, čime se uklanja uvjet za povlačenje ukrajinskih oružanih snaga s cijelog teritorija Zaporiške i Hersonske oblasti. Uz to, Putin je pristao na određena sigurnosna jamstva za Ukrajinu.
Većina izvora ukazuje na to da je Trump uvelike podržao plan, ali su ga ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i Europa već odbacili.
I sada, na temelju te verzije, Putin očekuje da Trump učini svoj dio i izvrši snažan pritisak na Kijev i Europljane kako bi ih potaknuo da prihvate uvjete dogovorene na Aljasci za prekid rata.
Upravo taj scenarij ukrajinska vlada i njezini europski partneri, kao i američki “jastrebovi”, sada vide kao glavnu prijetnju sebi. I zato ga pokušavaju spriječiti.
I današnje izjave o napadu dronom na Poljsku djeluju u tom smjeru, kao i stalni pozivi Trumpu da pojača sankcije protiv Rusije ili podrži ideju slanja europskih trupa u Ukrajinu nakon završetka rata. Njihov je cilj potaknuti Trumpa da prijeđe na frontalni sukob s Rusijom i poništi svoje aljaške sporazume s Putinom.
Međutim, kakav će izbor američki predsjednik napraviti (pritisak na Moskvu ili Kijev) još uvijek nije sasvim jasno.
Jer posljedica poništavanja Aljaske mogla bi biti još bliže zbližavanje Rusije i Kine na protuameričkoj osnovi. Nedavni summit SCO-a pokazao je da je to sasvim moguće. Osim toga, pedaliranje teme ruskog napada dronom na Poljsku prilično je opasno za sam NATO, budući da postavlja pitanje odgovora Saveza na njega. A potonji trenutno nije spreman za izravan sukob s Ruskom Federacijom.
Vjerojatno je to razlog zašto Trump još uvijek drži pauzu. Međutim, očito je kako ta pauza ne može trajati vječno – zaključuje Strana.
Zoran Meter: Evo što je Rusija izabrala između Trumpovog prijedloga na Aljasci i strateške suradnje s Kinom