Gotovo da nema kućanstva koje se povremeno ne suočava s frustrirajućim problemima internetske veze. U trenutku kada je stabilan i brz internet postao ključan za posao, učenje i zabavu, svaki prekid ili usporavanje može izazvati nervozu. Mnogi u takvim situacijama odmah zovu službu za korisnike ili razmišljaju o kupnji skupljeg paketa, no rješenje je često puno jednostavnije i nalazi se nadohvat ruke. Vaš WiFi router, neugledna plastična kutija koja neprestano treperi u kutu sobe, zapravo je minijaturno računalo s vlastitim procesorom, memorijom i operativnim sustavom. Kao i svako računalo koje radi bez prestanka, 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu, i router se s vremenom “umori”, zaguši i počne raditi sporije. Upravo zato je povremeno gašenje i ponovno paljenje, poznato kao restartanje ili “reboot”, ključan korak u održavanju zdravlja vaše kućne mreže i osiguravanju optimalne brzine.
Glavni razlog zašto restartanje donosi trenutno poboljšanje leži u načinu na koji router upravlja svojim resursima. Tijekom neprekidnog rada, njegova radna memorija (RAM) postupno se puni raznim privremenim podacima, zapisima o mrežnom prometu, zahtjevima s desetaka spojenih uređaja i sitnim softverskim greškama, poznatim kao “bugovi”, koji mogu uzrokovati takozvano curenje memorije (eng. memory leak). Kada se memorija preoptereti, procesor routera više ne može učinkovito obrađivati podatke, što izravno rezultira usporavanjem internetske veze, dužim vremenom učitavanja stranica i prekidima u streamingu. Jednostavnim isključivanjem iz struje i ponovnim uključivanjem, vi zapravo brišete cjelokupnu privremenu memoriju. Time routeru omogućujete da krene “od nule”, s čistim resursima i svježim operativnim sustavom, što mu vraća prvotnu brzinu i responzivnost, slično kao što restartanje računala ili pametnog telefona rješava probleme s njihovim radom.
Osim što oslobađa memoriju, restartanje ima ključnu ulogu u optimizaciji bežičnog (WiFi) signala. U gusto naseljenim područjima, poput stambenih zgrada, deseci različitih WiFi mreža natječu se za ograničen broj dostupnih kanala. Ako više mreža koristi isti kanal, dolazi do interferencije i zagušenja, što drastično smanjuje brzinu i stabilnost vaše veze. Iako su moderni routeri dizajnirani da automatski odaberu najmanje zagušen kanal, tu analizu najčešće provode samo prilikom pokretanja. Redovitim restartanjem prisiljavate uređaj da ponovno skenira svoje okruženje i odabere optimalan, “čišći” kanal, što može rezultirati trenutačnim i osjetnim poboljšanjem WiFi performansi. Uz to, restart rješava i potencijalne sukobe IP adresa, situaciju u kojoj router greškom dodijeli istu internu adresu dvama različitim uređajima na mreži, što uzrokuje probleme s povezivanjem.
Četvrti, često zanemaren, ali iznimno važan razlog za redovito restartanje jest kibernetička sigurnost. Iako nije zamjena za snažnu lozinku i ažuriran softver, restart može poslužiti kao jednostavna sigurnosna mjera. Prilikom svakog restarta, vaš internetski provider najčešće vam dodjeljuje novu javnu IP adresu. Time otežavate posao hakerima koji su možda ciljali vašu staru adresu kako bi pokušali pristupiti vašoj mreži. Još važnije, restart prekida sve aktivne veze, što znači da će izbaciti sve neovlaštene korisnike ili zlonamjerne procese koji su se možda neprimjetno spojili na vašu mrežu. Neki routeri, također, instalaciju ključnih sigurnosnih ažuriranja firmvera dovršavaju tek nakon ponovnog pokretanja, pa restartom osiguravate da je vaš uređaj zaštićen najnovijim zakrpama koje su proizvođači, poput TP-Linka, objavili.
Restart, ne reset: Koja je ključna razlika?
Iako se pojmovi često koriste kao sinonimi, iznimno je važno razlikovati restartanje (eng. reboot) i resetiranje (eng. reset) routera. Restartanje je jednostavan postupak gašenja i paljenja uređaja koji čisti privremenu memoriju, ali čuva sve vaše postavke – ime WiFi mreže, lozinku, postavke roditeljske kontrole i sve druge personalizacije. S druge strane, resetiranje je drastična mjera koja vraća router na tvorničke postavke. To se obično radi pritiskom na sićušnu, uvučenu tipku na poleđini uređaja pomoću spajalice. Resetiranjem se brišu apsolutno sve vaše postavke, uključujući korisničko ime i lozinku za pristup routeru, te ćete morati ponovno konfigurirati cijelu mrežu od početka. Stoga, resetiranje koristite isključivo kao krajnju mjeru, ako ste zaboravili lozinku za pristup ili ako to od vas zatraži tehnička podrška vašeg providera. Za redovito održavanje i rješavanje uobičajenih problema, restart je uvijek pravi i siguran izbor.
Koliko često i kako pravilno restartati router?
Stručnjaci se slažu da je za većinu korisnika dovoljno provesti restart routera jednom mjesečno kako bi se osigurao njegov nesmetan rad. Ako imate stariji model routera ili primjećujete da vam se veza usporava češće, možete to činiti i jednom tjedno. Sam postupak je vrlo jednostavan, ali jedan korak je ključan. Prvo, isključite kabel za napajanje iz routera (i modema, ako imate odvojen uređaj). Zatim, pričekajte najmanje 30 sekundi. Taj period čekanja je važan jer osigurava da se svi kondenzatori unutar uređaja u potpunosti isprazne, čime se jamči da je sva privremena memorija zaista obrisana. Nakon toga, ponovno ukopčajte kabel u struju i pričekajte nekoliko minuta dok se sve lampice na routeru ne stabiliziraju, što je znak da se uređaj u potpunosti pokrenuo i uspostavio internetsku vezu. Za one koji žele automatizirati proces, mnogi noviji routeri putem svojih mobilnih aplikacija ili web sučelja, o čemu više možete pročitati na portalima kao što je How-To Geek, nude opciju zakazivanja automatskog restarta, primjerice jednom tjedno usred noći, kako ne bi ometao vaše dnevne aktivnosti.
