Nakon 30 godina čekanja strukovne škole ulaze u novu eru modularne nastave. Tradicionalni sustav, odlazi u povijest. Umjesto njega stižu moduli – vremenski ograničene cjeline koje traju onoliko koliko je potrebno da učenici savladaju konkretna znanja i vještine, a mi smo odlučili provjeriti kako se splitske strukovne škole snalaze s novim modelom nastave.
Turističko ugostiteljska škola split
Turističko-ugostiteljska škola u Splitu postala je primjer kako bi se trebala provoditi modularna nastava u strukovnim školama, no ni to nije došlo preko noći. Naime, Turističko-ugostiteljska škola u Splitu dvije godine je provodila eksperimentalni program – turistički tehničar destinacije. Turistički tehničar/tehničarka destinacije razvio se kao odgovor na nove potrebe i tehnologije u turizmu, u sklopu modernizacije strukovnog obrazovanja, oslanjajući se na postojeće zanimanje Hotelijersko – turistički tehničar/tehničarka.
– Dvije godine provodili smo eksperimentalni program – turistički tehničar destinacije, kvalifikaciju koju smo razvili kroz projekt Regionalnog centra kompetentnosti. Modularna nastava nije pitanje materijalnih uvjeta, već organizacije i ljudskog faktora.
Naši nastavnici su osposobljeni za provedbu modularne nastave, koja se razlikuje po organizaciji, ali ne i po kvaliteti. U svibnju 2023. godine nismo imali suglasnost ministarstva za pokretanje eksperimentalne modularne nastave, a već 1. rujna krenuli smo s nastavom. Bilo je pogrešaka, ali u četiri mjeseca bili smo potpuno spremni – objašnjava nam Ivo Bilić, ravnatelj Turističko- ugostiteljske škole u Splitu.
Modularna nastava
Moduli neće zahvatiti samo strukovne predmete. Novi sustav briše i dio općeobrazovnih – poput fizike, kemije, biologije i informatike – uklapajući ih u fleksibilniju, praktičniju nastavu. Svaki uspješno položeni modul donosi i bodove – tzv. CSVET bodove, sustav osmišljen po uzoru na fakultetske ECTS bodove. Učenici više neće “prolaziti razrede“ na starinski način, nego će skupljati bodove i polagati module. Tko ne prikupi dovoljno – ne ide dalje.
– Novi kurikulumi izrađeni su isključivo u korist učenika. Njihova najveća prednost leži u tome što su usmjereni na ono što je učenicima doista potrebno – temeljna znanja i konkretne vještine koje će im koristiti u životu i na tržištu rada.
Često čujemo tvrdnje da škole nisu spremne. No, ako je neka škola do sada imala kvalifikaciju i uspješno je provodila nastavu, zašto bi sada odjednom nedostajala oprema? U čemu je razlika? Smatram da tu problema nema. Ono što je sigurno jest da smo ovim reformama modernizirali obrazovni sustav. Trendovi to i potvrđuju – upisi pokazuju da se porast interesa za strukovne škole nastavlja.
Postavlja se i pitanje što u slučaju kada učenik, zbog zdravstvenih razloga, ne može pohađati pojedine module. Odgovor je jednostavan: postupat će se kao i do sada. Postoje modeli prilagodbe, a škole same odlučuju na koji način će pružiti podršku učeniku.
Što se tiče učenika koji će polagati državnu maturu, ova reforma im donosi prednost. U odnosu na prijašnji sustav, imat će povećan broj sati iz matematike i hrvatskog jezika, dok satnica stranog jezika ostaje nepromijenjena. To ih stavlja u povoljniji položaj i osigurava kvalitetniju pripremu za maturu – objašnjava nam Mile Živčić ravnatelj Agencije za strukovno obrazovanje.
Obrtnička škola split
Skeptičnost društva oko reformi u hrvatskom obrazovanju nije nikakva novost. Ponajviše poučeni iskustvom prijašnjih pokušaja mijenjanja sustava. Mnogi se slažu – u teoriji reforma je dobra – u praksi – vrijeme će pokazati.
– Reforma je zamišljena kvalitetno i temeljito, sa svih aspekata – s učenikom u središtu pozornosti. Posebna pažnja posvećena je povezivanju obrazovanja s tržištem rada i gospodarstvom, koje je od samog početka uključeno u proces.
Unatoč tome, reakcije javnosti su podijeljene. Više se govori o kritikama nego o pohvalama, a ključni izazovi leže u pripremi i organizaciji. Ta priprema morala je biti provedena sustavnije i kvalitetnije. Nužna je suradnja službi, ravnatelja i nastavnika kako bi se svi segmenti reforme uspješno proveli.
Posebno je zahtjevno u polivalentnim školama, gdje raspored često stvara dodatne poteškoće. Česti su i prigovori na materijalne uvjete. Rješenje vidim u tome da škole aktivnije koriste mogućnosti povlačenja sredstava iz europskih fondova kroz razne projekte.
Primjeri iz prakse pokazuju da se uspjeh može postići. Turističko-ugostiteljska škola u Splitu provela je izvrsne pripreme i izgradila suvremene kapacitete, dok, primjerice, Obrtnička škola još uvijek zaostaje – istaknula je Ivuša Muselin, profesorica strukovnih predmeta u sektoru mode, kože i tekstila te članica radne skupine za izradu kurikuluma u tom području.
Ceh Splitsko-dalmatinske županije
Iako su na početku bili skeptični prema novoj reformi, iz Ceha frizera, kozmetičara i pedikera kažu da se nastava pokazala uspješnom, ali da u hrvatskom obrazovnom sustavu još uvijek ima problema.
– Modularna nastava, koliko god je na početku izgledala izazovno, pokazala se uspješnom. Svi nastavnici razradili su skupove, ishode i module, a neki su dobili i veće satnice. Danas jedan predmet može predavati više nastavnika, a učenici su spremni i motivirani.
Problem našeg obrazovnog sustava je trenutačno taj što u jednoj školi istovremeno postoje različiti modeli: modularna nastava, jedinstveni model obrazovanja, klasični model i dualno obrazovanje. Česte promjene u sustavu dovode do nepovjerenja i nesigurnosti među nastavnicima, učenicima i roditeljima.
Primjer iz struke – frizerski sektor – pokazuje konkretne izazove. Prije reforme, učenici u jedinstvenom modelu obrazovanja imali su 540 sati prakse kod poslodavca godišnje, dok sada imaju samo 140 sati. Slična situacija je i kod drugih struka.
Kako bismo poboljšali suradnju i podršku učenicima, prošli tjedan, organiziran je sastanak i u Zaključak ceha splitsko dalmatinske županije je da pošalje mail prema svim školama da prvi roditeljski sastanak bude nazočan uz predstavnika poslodavca – objašnjava nam Ljiljana Subašić, Ceha frizera, kozmetičara i pedikera.
Reforma donosi izazov, ali i novu šansu. Ravnatelje brine organizacija, profesore pripremama, a sindikate tehnološki viškovi, a pravo stanje stvari znat će se kroz par godina.
