Prijedlog izmjena i dopuna Pravilnika o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta izazvao je pozornost poljoprivrednika diljem Hrvatske. Riječ je o dokumentu koji, na prvi pogled, donosi tehničke korekcije, no u praksi bi mogao imati dalekosežne posljedice za one koji zemljište obrađuju bez pravno čvrstog temelja.
Izjava kao prijelazno rješenje
Najveća novost jest uvođenje mogućnosti da se umjesto dokaza o vlasništvu ili zakupu preda izjava ovjerena kod javnog bilježnika. Ovom izjavom poljoprivrednik jamči da je pokušao regulirati odnose s vlasnikom zemljišta. Takvo rješenje doživljava se kao kompromis – država izbjegava masovno brisanje parcela iz ARKOD-a, dok poljoprivrednicima daje odgodu i prostor za rješavanje pravnih odnosa.
Međutim, izjava nije trajno rješenje. Ona je samo most prema konačnoj obvezi do 31. prosinca 2025. poljoprivrednici moraju dostaviti valjane dokaze. Nakon tog roka, parcele bez dokumentacije bit će nepovratno izbrisane iz sustava.
Posebno pogođena Dalmacija
Ova izmjena otvara staro pitanje, zašto je veliki broj poljoprivrednika uopće u situaciji da zemljište koristi bez vlasničkog lista ili ugovora? Odgovor se možda najbolje vidi u Dalmaciji.
Maslinari i vinogradari desetljećima koriste zemljište na temelju naslijeđa. No, zbog neriješenih ostavinskih postupaka, često na jednoj parceli postoji deset ili više suvlasnika, od kojih su mnogi u inozemstvu ili niti ne znaju da imaju zemljište ili dio zemljišta. U takvim uvjetima, doći do urednih papira potrebnih za upis u ARKOD pa slijedom toga i ostvariti pravo na novčane poticaje gotovo je nemoguća misija.
Proizvođači mandarina u dolini Neretve suočavaju se s posebnim problemom. Velik dio nasada podignut je na državnom zemljištu, često bez valjano sklopljenih ugovora ili s isteklog zakupima. Za njih će nova pravila značiti dodatnu neizvjesnost – bez potvrde jedinica lokalne samouprave ili novog ugovora, mandarine koje hrane tisuće obitelji mogle bi „ispasti“ iz ARKOD-a.
Drugim riječima, upravo u regijama koje proizvode poljoprivredne proizvode od strateške važnosti za hrvatsku poljoprivredu – maslinovo ulje, vino i mandarine – novi pravilnik mogao bi izazvati najveće potrese.
Tehničke izmjene
Osim pravnih pitanja, pravilnik donosi i niz tehničkih novosti: Primjerice preciznija definicija jarka znači da će se poljoprivrednici morati prilagoditi novim mjerilima kod uređenja granica parcela.
Uvjeti za navodnjavanje – najmanje 30 posto parcele mora biti obuhvaćeno javnim sustavom – mogli bi smanjiti broj površina koje ulaze u kategoriju „pod navodnjavanjem“, što izravno utječe na potpore. Nove šifre uporabe zemljišta zahtijevaju da poljoprivrednici pomno prate jesu li njihovi nasadi i plastenici ispravno klasificirani.
Iako se čini tehničkim detaljima, upravo na tim sitnicama često se „lome“ prava na potpore.
Stroža kontrola
Pravilnik dodatno naglašava kontrolu na terenu i fotointerpretaciju. U slučaju nesklada između dokumentacije i satelitskih snimki, prevagu će imati ono što je vidljivo iz zraka. Poljoprivrednici će, na zahtjev Agencije, morati dostavljati geotagirane fotografije, čime se uvodi još jedan sloj administracije, ali i transparentnosti.
Na prvi pogled, država dobiva – jasnije definicije, bolju kontrolu, usklađenost s EU pravilima i transparentnije upravljanje zemljištem. Dugoročno, i poljoprivrednici koji imaju čiste papire bit će u boljoj poziciji jer će se smanjiti nelojalna konkurencija onih koji obrađuju tuđe zemljište bez ikakve osnove.
No, za dalmatinske maslinare i vinogradare koji se bore s neriješenim nasljedstvima, kao i za proizvođače mandarina u Neretvi čije plantaže stoje na državnim površinama, ovo je ozbiljan izazov. Njihova će budućnost uvelike ovisiti o brzini sudova, lokalnih vlasti i spremnosti države da pronađe rješenja za specifične slučajeve.
Prijedlog pravilnika nije tek kozmetička izmjena, već signal da se poljoprivreda u Hrvatskoj želi dovesti na jasnije pravne temelje. Hoće li poljoprivrednici iskoristiti prijelazno razdoblje i urediti papire ili će se 2026. suočiti s valom brisanja parcela – pitanje je koje će obilježiti iduće godine. A hoće li pritom opstati masline, vinogradi i mandarine i dalje ostaje najveća zagonetka hrvatske poljoprivrede.
