Gotovo 1,5 milijuna ljudi koji žive uz obalu možda su prijetili rastućim razinama mora do 2050. godine, upozorava na prvu nacionalnu procjenu klimatskog rizika u Australiji.
U isto vrijeme, kaže nacionalna procjena klimatskog rizika, smrt od ekstremne topline u Sydneyu vjerojatno će se povećati četiri puta ako globalne temperature nastave rasti.
Vlada kaže da će se svaka zajednica suočiti s pogoršanim klimatskim opasnostima i da će odluke koje su preuzete ovo desetljeće oblikovati koliko opasna budućnost Australije postaje.
“Australci već žive s posljedicama klimatskih promjena danas”, rekao je ministar klimatskih promjena Chris Bowen. “Ali jasno je da će svaki stupanj zagrijavanja koji sprečava sada pomoći budućim generacijama da izbjegnu najgore utjecaje u godinama koje dolaze.”
Procjena modelira utjecaje rastućih temperatura ispod tri puta – iznad 1,5 ° C, iznad 2C, iznad 3c – i pronalazi rizike koji su “kaskadni, sastavljaju i istodobno” u zdravstvu, infrastrukturi, ekonomiji i ekosustavima.
U svijetu u kojem su prosječne temperature porasle za 3C od predindustrijskog doba, smrtnih slučajeva povezanih s toplinom mogle bi se popeti za 440 posto u Sydneyu i više od 420 posto u Darwinu, s velikim skokovima označenim i za Melbourne, Perth i druge gradove.
Izravni troškovi od poplava, vatre, oluje i ciklona mogli bi do 2050. godine doseći 40 milijardi dolara (19,6 milijardi funti) godišnje, čak i na nižim zagrijavajućim stazama.
“To će izvršiti pritisak na zdravlje, kritičnu infrastrukturu, prirodne vrste i ekosustave i primarne industrije”, upozorava izvješće. Ovaj će scenarij također predstavljati dodatne izazove za hitne pomoći.
Do sredine stoljeća, oko 1,5 milijuna obalnih stanovnika moglo bi završiti žive u područjima visokog rizika. I do 2090. godine ta bi brojka mogla premašiti 3 milijuna, pri čemu su rastuća mora vozila daleko češće poplave, erozije i oštećenja domova, cesta i komunalnih usluga.
Procjena naglašava da je zagrijavanje na australijskom kontinentu već doseglo oko 1,5 ° C, gurajući broj i intenzitet toplinskih valova na kopnu i na moru.

Pored izvješća o procjeni, vlada je objavila nacionalni plan prilagodbe za koordinaciju rada među saveznim, državnim i lokalnim vlastima.
Ministri kažu da će nalazi obavijestiti novi cilj emisija 2035 koji bi trebao biti postavljen ovog tjedna.
Izvršna direktorica Vijeća za klime, Amanda McKenzie, opisala je nalaze izvještaja kao “zastrašujuće”, dok je vođa zelenila, Larissa Waters, rekla da su “hladni”.
Stručnjaci su rekli kako je brzo smanjenje zagađenja klime u Australiji, jedan od najvećih svjetskih zagađivača po glavi stanovnika, ključan za rješavanje izazova.
Profesor Andy Pitman sa Sveučilišta u Novom Južnom Walesu nazvao je procjenu “snažnim radom” koji bi trebao voditi planiranje rizika,
Andrew Gissing, izvršni direktor za istraživanje prirodnih opasnosti u Australiji, rekao je da će klimatske opasnosti rasti “češće, složenije, intenzivnije, nepredvidivije i teže upravljati”, postavljajući sve veće naprezanje na hitne službe i zajednice.
Profesor Matt King, direktor Australskog centra za izvrsnost u Antarktičkoj znanosti, opisao je projekciju da bi 1,5 milijuna ljudi moglo utjecati rastuća mora do 2050. godine “šokantno”.
“Veliki dio ove promjene doći će s Antarktike”, rekao je, “još uvijek ima puno toga za razumjeti rizik s kojim se svi suočavamo.”
Dr Chen Zhao sa Sveučilišta u Tasmaniji-koji je pridonio odjeljcima na razini mora izvještaja-rekao je da planiranje također mora uzeti u obzir neizvjesnost u načinu na koji će Antarktika reagirati na zagrijavanje oceana.
“Dijelovi Istočne Antarktike mogu postati ranjivi prije nego što se očekivalo jer oceanska toplina i subglacijalna talina ubrzavaju gubitak leda”, rekla je.
“Ulaganje u ovu znanost nije neobavezno – podupire otpornost naših obalnih zajednica.”
Zdravstveni istraživači upozorili su da su se ljudski utjecaji klimatske krize proširile i na glavne brojke smrti.
Procjena također ukazuje na široke ekonomske utjecaje. Gubici produktivnosti iz Extreme Heat-a mogli bi dostići 135-423 milijardi dolara (66-207 mlrd.
Vrijednosti imovine mogu se suočiti s stotinama milijardi kumulativnih gubitaka tijekom narednih desetljeća kako raste izloženost obalnim opasnostima, prema saženoj analizi procjene.
Dr Laura Downey iz Instituta George rekla je da su se žene suočile s različitim ranjivostima, uključujući rizik od majčinog i reproduktivnog zdravlja, rastuće neplaćene opterećenja i isključenje od odlučivanja, te je pozvala na podaci o disagregiranom spolu kako bi vodile ciljane intervencije.
Izvanredna profesorica Naomi Godden rekla je da će se bez namjernih mjera klime-pravde „postojeće nejednakosti pogoršati“, posebno za narode otoka Aboridžina i Torres Strait, ljudi s niskim primanjima, starijim Australcima i onima u udaljenim područjima.
Za zajednice koje se već suočavaju s katastrofama unazad, poruka je bila da prilagodba i ublažavanje moraju napredovati zajedno, rekla je dr. Lucille Chapuis sa sveučilišta La Trobe.
“Nijedna australska zajednica nije imuna”, rekao je dr. Chapuis. “Strategije za smanjenje ovih rizika već postoje. Djelovanje sada – ambicioznim smanjenjem emisija, otporne infrastrukture i jačim planiranjem zajednice – možemo ograničiti najteže utjecaje. Troškovi ne radeći ništa prelaze troškove akcije.”