Digitalizacija školstva tek postupno ulazi u obrazovni sustav Bosne i Hercegovine, a jedan od najvažnijih alata tog procesa je e-Dnevnik, sustav koji omogućava digitalno vođenje pedagoške dokumentacije, praćenje nastave, ocjena i izostanaka te daje bolju komunikaciju nastavnika s roditeljima.
Dok Srednjobosanska, Zapadnohercegovačka i Hercegbosanska županija koje nastavu izvode po hrvatskom planu i programu već koriste e-Dnevnik, kao i neke škole u drugim kantonima koji rade po bosanskom programu, Hercegovačko-neretvanska županija i dalje čeka, iako se upravo u Mostaru nalazi Sveučilišni centar (SUMIT) koji je ovaj sustav razvio.
‘Zadovoljni smo’
”Jako je praktičan, mi ga u svojim školama koristimo već dvije godine i dobro je to što imaš uvid u ocjene i izostanke djeteta u svakom trenutku. Sve planirane testove također vidimo na vrijeme. Još uvijek ne možemo ovim putem pravdati sate, ali vjerujem da će se i to moći. Uglavnom, zadovoljni smo”, kaže Ana, majka dvoje školaraca iz Hercegbosanske županije.
Zašto HNŽ kasni i kada će roditelji i nastavnici dobiti mogućnost korištenja alata koji se pokazao praktičnim i korisnim? Pitanje je na koje nema konkretnog odgovora.
Još 2021. godine Zavod za školstvo u suradnji sa SUMIT-om izradio je stručne upute i naputke za kreiranje elektroničke pedagoške dokumentacije, koja se danas primjenjuje u svim županijama s nastavom na hrvatskom jeziku.
Ministar Velagić nije želio govoriti
Međutim, u HNŽ-u ona i dalje čeka na političku volju i odluku nadležnog ministarstva.
”Zavod za školstvo ima stručno-pedagošku i savjetodavnu ulogu u razvoju i evaluaciji obrazovnog procesa te pružanju podrške školama pri uvođenju novih obrazovnih praksi. Međutim, formalnu odluku o uvođenju elektroničke pedagoške dokumentacije u osnovne i srednje škole HNŽ-a donosi Ministarstvo prosvjete, znanosti, kulture i športa HNŽ-a, uz odobrenje Vlade HNŽ-a”, kazao je za Hercegovina.info ravnatelj Zavoda Željko Ćorić.
No, iz Ministarstva obrazovanja HNŽ nisu željeli govoriti o tome u kojoj je fazi projekt e-Dnevnik niti kada bi roditelji mogli očekivati njegovo uvođenje u škole. Ministar Adnan Velagić odbio je govoriti na ovu temu.
Šutnja ministra u ovom slučaju teško se može protumačiti drukčije nego kao ignoriranje problema, jer dok druge županije sustav već koriste, u HNŽ-u roditeljima i nastavnicima se ne nudi nikakv odgovor.
Iako se ranije spominjalo kako postoje ”tehničke prepreke” i manjak zakonske regulative, činjenica da druge županije s daleko skromnijim resursima e-Dnevnik već koriste, otvara pitanje radi li se doista o tehničkim problemima ili prije svega o nezainteresiranosti za rješenjem svih mogućih prepreka.
”Naš stav je jasan, zalažemo se za uvođenje e-Dnevnika jer je riječ o korisnom alatu koji omogućava brzo obrađene i pouzdane statističke podatke. To je iskorak koji HNŽ ne bi smjela više odgađati. Iskustva županija koje već koriste e-Dnevnik pokazuju da se sustav dobro primio i da ga roditelji i nastavnici smatraju praktičnim. To je primjer kojeg HNŽ treba slijediti”, izričit je Ćorić.
Nijedna prepreka nije nerješiva
Pojašnjava da se radi o složenom procesu koji zahtijeva ulaganja, jasne propise i bolju organizaciju, ali da nijedna od prepreka nije nerješiva.
”Prepreke za uvođenje e-Dnevnika u HNŽ-u postoje na više razina – od financijskih i tehničkih, do organizacijskih, pravnih i kadrovskih.
Financijski izazovi podrazumijevaju ozbiljna ulaganja u infrastrukturu škola – od računala i servera, preko stabilne internetske veze do sustava tehničke podrške i održavanja softvera.
Tehničke prepreke prisutne su u nejednakoj razini tehničke opremljenosti škola. Neke škole možda još nemaju stabilan, brzi internet ili potrebnu računalnu opremu. Potrebna je pouzdana infrastruktura za sigurnost podataka (serveri, zaštita, back-up). Softver i sustav elektroničke pedagoške dokumentacije treba prilagoditi županijskim potrebama i pravilnicima.
Organizacijske prepreke ogledaju se i u nerazumijevanju nadležnog ministarstva o važnosti digitalizacije na kvalitetu nastave. E-Dnevnici uvelike utječu na kvalitetu praćenja postignuća učenika. Lanci odgovornosti i podrške moraju biti jasni. Osoblje u školama – učitelji, nastavnici i administracija – treba obuku kako bi se naviknuli na novi način rada koristeći sve funkcionalnosti sustava.
Pravne prepreke sadržavaju potrebu za propisima i pravilnicima koji definiraju korisnike, pristup podacima, zaštitu privatnosti i digitalno vođenje dokumentacije. Potrebna su rješenja za digitalne potpise, elektroničke isprave i zakonsku valjanost digitalnih evidencija.
Ljudske (resursne) prepreke sadržavaju nedostatak kadra koji ima digitalne vještine ili tehničku kompetenciju da vodi i administrira digitalne sustave, ali to se jednostavno rješava kroz obuku nastavnog kadra, što potvrđuje i praksa u drugim županijama“, naglasio je Ćorić.
Drugim riječima, problemi postoje ali sve prepreke su rješive, potrebno je samo odlučno krenuti u ovaj proces.
”Zavod je spreman pružiti stručne smjernice u izradi pedagoške dokumentacije kao i u procesu implementacije te koristi iskustva drugih županija kao vrijedan primjer dobre prakse koji može pomoći u bržem i učinkovitijem uvođenju e-Dnevnika i u HNŽ-u”, istaknuo je.
Prema riječima Ćorića, potrebno je i da Ministarstvo i Vlada HNŽ-a, putem odgovarajućih sporazuma, odrede informacijske centre koji će predstavljati osnovnu tehničku i stručnu podršku za realizaciju i primjenu elektroničke pedagoške dokumentacije.
”Mogućnosti za pokretanje pilot-projekta e-Dnevnika u HNŽ-u postoje i o njima je potrebno ozbiljno razmišljati. No, za njegovu realizaciju nužno je prethodno osigurati temeljne preduvjete – od zakonske osnove i podzakonskih akata do tehničkih i infrastrukturnih rješenja”, pojasnio je.
Godinama slušamo ista opravdanja
U Hercegovačko-neretvanskoj županiji već godinama slušamo ista opravdanja: nema zakonske osnove, nema podzakonskih akata, nema tehničkih uvjeta, a istovremeno, puno ozbiljnije promjene u obrazovanju uvode se preko noći i bez ikakvih temelja.
Kurikulum je ove godine implementiran iako nije usklađen s važećim Zakonom o osnovnom odgoju i obrazovanju ni s podzakonskim aktima u HNŽ-u. Inkluzija je još prije dva desetljeća nametnuta bez defektologa, pedagoga i psihologa u školama, bez stručne podrške koja bi je učinila održivom.
Sjetimo se i devetogodišnjeg obrazovanja, reforme koja nikada nije donijela ono što je obećavala, rasterećenje učenika i modernizaciju nastave.
S toga je teško povjerovati da je upravo e-Dnevnik, alat koji nastavnicima olakšava rad, a roditeljima pruža bolji uvid u obrazovanje njihove djece, taj koji navodno ”mora čekati” savršene tehničke uvjete i cijeli niz pravilnika.
Ne zagovaramo još jedno ”uvođenje preko noći”, kakvih je u obrazovanju u HNŽ-u bilo i previše, nego da se prepreke, od pravnih i tehničkih do organizacijskih, sustavno riješe i da se uvede rješenje koje donosi stvarnu korist nastavnicima, roditeljima i učenicima.
Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.
