Istraživanje površine Marsa u potrazi za tragovima vode ili ikakvog života, traje već godinama. I dok je NASA-in rover Perseverance već prikupio cijeli niz uzoraka, koji tek trebaju stići na analizu na Zemlju, neka su otkrića već oduševila znanstvenu javnost. Posljednje u nizu, koje je objavila NASA, pokazuje da je Perseverance tijekom svog istraživanja, iz suhog korita drevne rijeke u krateru Jezero pronašao nešto što bi moglo ukazivati na postojanje drevnog mikrobnog života. Uzorak, nazvan “Sapphire Canyon”, uzet je prošle godine sa stijene nazvane “Cheyava Falls” i sadrži potencijalne biopotpise, prema radu objavljenom u časopisu Nature, donosi Dnevnik.hr.
Kako pojašnjavaju iz NASA-e, potencijalni biopotpis u ovom je slučaju tvar ili struktura koja bi mogla imati biološko podrijetlo, ali zahtijeva više podataka ili daljnja istraživanja prije nego što se može donijeti zaključak o odsutnosti ili prisutnosti života.
Otkriće u dolini Neretve
Za nas u Hrvatskoj posebno zanimljivo mjesto na kojem su uzorci prikupljeni. Naime, rover Perseverance je naišao na stijene Cheyava Falls u srpnju 2024. godine, tijekom istraživanja formacije “Bright Angel” koji se nalaze na sjevernom i južnom rubu doline Neretva Vallis, drevne riječne doline širine otprilike 400 metara koju je davno izdubila voda koja je jurila u krater Jezero.
Znanstveni instrumenti rovera otkrili su da se prikupljene sedimentne stijene sastoje od gline i mulja, koji su na Zemlji izvrsni čuvari prošlog mikrobnog života. Također su bogate organskim ugljikom, sumporom, oksidiranim željezom (hrđom) i fosforom.
Do sad su znanstvenici smatrali da bi znakovi drevnog života mogli biti pronađeni samo u starijim stijenama. No, ovo otkriće sugerira da je Mars mogao biti nastanjiv dulje vrijeme ili kasnije u povijesti planeta nego što se prije mislilo, te da starije stijene također mogu sadržavati znakove života koje je jednostavno teže otkriti, piše Dnevnik.hr.
Objavljivanje tako značajnog otkrića kao što je potencijalni biološki potpis na Marsu u recenziranoj publikaciji ključan je korak u znanstvenom procesu jer osigurava rigoroznost, valjanost i značaj naših rezultata. I premda su abiotička objašnjenja za ono što vidimo na Bright Angelu manje vjerojatna s obzirom na nalaze rada, ne možemo ih isključiti.
Sad je na NASA-i da pronađe čvrste dokaze, a to bismo mogli dobiti kad se prikupljeni uzorci vrate na Zemlju. Do tad ostatak znanstvene zajednice može proučavati prikupljene podatke i potencijalno potvrditi zaključak NASA-inih znanstvenika.