Tamara Vučetić, znanstvenica Instituta za oceanografiju i ribarstvo i prva dama jadranske planktologije, danas slavi stoti rođendan.
Rođena je u Veloj Luci u obitelji blisko povezanoj s morem i ribarstvom, odrastala je među mrežama, brodovima i ribarima. Nakon gimnazije u Splitu kratko je studirala farmaciju, zatim agronomiju, ali se na kraju prebacila na novoosnovani studij biologije na PMF-u u Zagrebu. Već prve godine dobila je Rektorovu nagradu za rad o planktonu, diplomirala je 1951., a doktorirala 1964. godine.
Na Institutu za oceanografiju i ribarstvo zaposlila se 1951., a od 1969. do 1992. vodila je Laboratorij za zooplankton. U tom je razdoblju uvela standardne postupke u istraživanju planktona, postavila temelje za procjene njihove količine, proučavala razvoj jaja i ličinaka srdele i inćuna kako bi se bolje predviđali ulovi, te među prvima opisala onečišćenje živom u Kaštelanskom zaljevu i njegov utjecaj na plankton.
Aktivna i u mirovini
Objavila je oko 150 znanstvenih radova i desetljećima surađivala s međunarodnim organizacijama za istraživanje i upravljanje morem, a njezin je rad bio prepoznat i izvan Hrvatske. Sudjelovala je u radu FAO-ova Savjeta za ribarstvo Mediterana, u UNESCO-voj Komisiji za oceanologiju i u Komisiji za istraživanje Sredozemnog mora, te u sveučilišnim tijelima u Zagrebu i Splitu. U znanstvenoj zajednici ostala je aktivna i nakon odlaska u mirovinu, primjerice kao suautorica rada o velikoj poplavi u Veloj Luci 1978., što je i danas jedan od najcitiranijih pregleda tog meteotsunamija.
Svoj je put gradila na spoju iskustva iz ribarske sredine i znanstvenih metoda. Od djevojčice koja je u Veloj Luci slušala priče ribara do znanstvenice čiji su rezultati ušli u međunarodnu praksu, njezin životni put pokazuje upornost i odlučnost. U vremenu kada su žene rijetko ulazile u prirodne znanosti, izborila je svoje mjesto i ostavila dubok trag u istraživanju Jadrana. Danas u svojoj dubokoj starosti, godinama nakon odlaska s Instituta, živi na relaciji Split – Vela Luka. Dok nove generacije morskih biologa otkrivaju nova saznanja o Jadranu, a more se mijenja brže nego ikada prije, njezini podaci i metode ostavili su nam svima putokaz za bolje razumijevanje morske biologije i trajni temelj istraživanja planktona.
J.T.
