Novi udar na džepove građana u Bosni i Hercegovini stigao je s poskupljenjem električne energije, a sada se nastavlja i rastom cijena drugih energenata. Nabava drva, ugljena i peleta za mnoge je postala pravi izazov. Kako zagrijati domove tijekom zime, građani počinju razmišljati mjesecima unaprijed. Cijena ogrjeva značajno varira ovisno o vremenu kupnje, pa je puno isplativije obaviti nabavu prije jeseni i zime.
Jedan od građana za N1 objašnjava kako su se cijene znatno promijenile u odnosu na ranije:
„Sada je malo skuplji. Ja sam kupovao kad je bio jeftiniji. Bio je po toni 340, a sada je 420. Pelet je 520. Ja kupujem u svibnju i lipnju, svake godine ranije. Moram se na nešto grijati – bilo na pelet, drva ili ugljen. Plin neću, ne volim plin. Drva sam koristio do prije koju godinu, ali i ona su skupa. Vidim da ljudi sada kupuju po više od 120 maraka u čutucima, a iscijepana su vjerojatno do 150 maraka.“
Tržište ogrjeva u BiH već godinama prolazi kroz oscilacije. Cijena najtraženijeg energenta, peleta, porasla je i do 25 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok oni koji se griju na drva izdvajaju oko 10 posto više. Potražnja za ugljenom je opala, najviše iz ekoloških razloga, navode proizvođači.
„Neka prosječna cijena od 450 KM i dalje je prisutna na tržištu i zadržat će se negdje do prvog listopada, kada nastupaju otežani uvjeti eksploatacije šume i dostave sirovina za pelet. Oduvijek se razlikovala zimska i ljetna cijena, međutim cijena od 450 KM je još od prije četiri godine, prije onih enormnih poskupljenja“, objašnjava Goran Ivanović iz Asocijacije proizvođača peleta BiH.
Proizvođači energenata uvelike ovise o izvozu, pa se svaka promjena na europskom tržištu odražava i na kupce u našoj zemlji.
„Radna snaga u velikoj mjeri utječe na cijenu finalnog proizvoda, a svakako i potražnja igra veliku ulogu. Što se više približavamo sezoni grijanja, veliki su pozivi i interes s tržišta EU. Mi u BiH smo jako oslonjeni na europsko tržište i ne smijemo ga izgubiti“, kaže Muhamed Helać, menadžer kompanije za preradu drveta.
Ostaje pitanje koliko su kućni proračuni spremni izdržati nova poskupljenja. Dok jedni smatraju da je riječ o očekivanom trendu, drugi upozoravaju da se teret prelama isključivo preko leđa građana.
Građani imaju podijeljena mišljenja:
„Mi koji se grijemo na centralno grijanje, što sad? Bilo gdje da se grijemo – klima, sve je skupo“, kaže jedna građanka Sarajeva.
„Poskupjeli su troškovi života, pa i to, sasvim očekivano“, smatra drugi građanin.
„Ne može se tu ništa. Oni rade što god hoće, a nama kako bude“, kaže sugovornica za N1.
Proizvođači pokušavaju držati korak sa stranim tržištem, potrošači balansiraju između sve skupljih energenata, dok jasan odgovor vlasti i dalje izostaje. Bez strateških mjera, svaka nova sezona grijanja postaje test izdržljivosti za građane BiH.
