Prije desetak dana pronađena su gnijezda orijentalnog stršljena na području Kaštela. Uočio ih je Toni Koren, biolog iz udruge “Hyla” sasvim slučajno, dok je istraživao faunu drugih oprašivača. Radi se o stršljenu koji je veličinom gotovo jednak europskom stršljenu, ali su mu boje potpuno drukčije – orijentalni stršljen je crvenkasto-žućkaste boje sa specifičnim šarama na abdomenu. Nije znanstveno dokazano da je orijentalni stršljen otrovniji od drugih vrsta.
– Srećom, mi biolozi smo jako znatiželjni. Doba je cvjetanja koromača, kojeg ima baš puno, a na njima sam i uočio orijentalnog stršljena. Znao sam da se nedavno pojavio u Sloveniji pa sam bio upoznat s njegovim izgledom te razlikama u odnosu na ostale vrste. Značajno je što se pojavio u Hrvatskoj nakon gotovo 60 godina, za sada je ovo jedini poznati lokalitet, ali može se pretpostaviti da je prisutan i na drugim mjestima.
Treba vidjeti hoće li preživjeti zimu, ne znamo je li se na ovom mjestu nalazi od prije, može li preživjeti… Slijedi detaljnije istraživanje, malo ljudi se bavi istraživanjem opnokrilaca, zbog čega su ovakvi nalazi rijetki. Nije poznato ni jesu li jedinke preživjele od prvog vala širenja u 70-ima ili su ponovo stigle iz drugih krajeva – kazao je biolog Toni Koren.
Nediljko Landeka iz Zavoda za javno zdravstvo u Istri kaže da je moguće širenje ove vrste.
– Po svojoj biologiji i načinu života jako je sličan ostalim vrstama stršljena. To znači da je u ovo doba godine najbrojniji, pa bi ljudi trebali pripaziti, a posebno ako su alergični na ubode osa i pčela. Radi se o otrovnim opnokrilcima čiji ubod može dovesti do neželjenih posljedica. Populacija je trenutačno najbrojnija jer matica u svibnju počinje s izradom gnijezda u zemlji, suhozidu ili panju, a do kasnog ljeta kolonija može narasti i na nekoliko stotina jedinki, zbog čega može predstavljati opasnost. Određene jedinke stršljena brane gnijezdo, a ako ih iznenadimo – oni će napasti – objašnjava Landeka.
Prema dostupnim informacijama, jedinka je i prije boravila na području Dalmacije. Od 70-ih godina prošlog stoljeća nije zabilježena, smatralo se da se povukla južnije.
– Pojavila se dezinformacija da stršljen dolazi iz Azije, to nije istina. Radi se o mediteranskoj vrsti, koja je češća na južnom Mediteranu, Dalmacija je bila svojevrsna granica. U sjevernom Jadranu do sada nije zabilježen, jedino je viđen u Trstu 2018./2019. godine. Smatra se da je stigao s juga preko brodskih kontejnera, a od tada se širio obalom. Prije desetak dana zabilježen je u Kopru, a čini se da se populacija uspješno održava pa očekujemo širenje i na područje Istre – zaključuje Landeka.
Dr. sc. Andrija Babić, dr. med., specijalist hitne medicine, kaže da su reakcije na ubod najčešće lokalne, ali da ubod može biti opasan za ljude.
– Ubod je bolan i neugodan, ali za većinu ljudi nije opasan za život. Za orijentalnog stršljena je karakteristično da ubrizgava veću količinu otrova, može ubosti više puta te njegov otrov sadrži histamin, fosfolipazu, hialuronidazu i acetilkolin koji izazivaju upalu, bol, edem (otok).
Reakcije na ubod su najčešće lokalne te uključuju bol, crvenilo i oteklinu te toplinu i svrbež na mjestu uboda. Oteklina može trajati od jednog do tri dana. Drugi stupanj je lokalna intenzivna reakcija, a to je oteklina veća od 10 centimetara, koja traje manje od 48 sati.
To nije nužno alergija, ali može biti pokazatelj veće osjetljivosti. Treći stupanj su sistemske reakcije poput osipa, svrbeža po tijelu, vrtoglavice i mučnine. Četvrti i najozbiljnji stupanj je anafilaksija (rijetko, ali životno ugrožavajuće stanje) koja može završiti i smrtnim ishodom. Simptomi su otežano disanje, pad tlaka, jaki proljevi i grčevi, osip cijelog tijela te oticanje jezika ili grla – objašnjava dr. Babić.
Kaže da je potrebno maknuti se od mjesta napada jer stršljeni šalju feromone pa je moguće da napadnu u grupi.
– Ubod treba očistiti vodom i sapunom, eventualno staviti antiseptik te potom hladni oblog, kroz 10 do 15 minuta. Poželjno je uzeti i antihistaminik (npr. loratadin, desloratadin, cetirizin) te analgetik po potrebi (paracetamol, ibuprofen). Ako se slučajno javi otežano disanje, oticanje lica ili grla te osip po cijelom tijelu, odmah treba pozvati hitnu pomoć jer je moguće da se radi o anafilaktičkoj reakciji.
Liječnička pomoć je potrebna i kada simptomi traju duže od tri dana, oteklina se širi ili gnoji, ako se javi groznica, povišena temperatura ili slabost te ako je ubod bio u glavu, vrat ili usta, što može uzrokovati opasnu oteklinu i bez alergije.
Više uboda može biti opasno i za zdravu osobu. Primjerice, ako 10 ili više stršljenova ubode odraslu osobu ili ako tri do pet stršljenova ubode dijete. To može uzrokovati toksičnu reakciju koja uključuje mučninu, povraćanje, slabost, bolove te ponekad rabdomiolizu (raspad mišića) ili oštećenje bubrega. Tada je potrebna hitna liječnička obrada – zaključuje dr. Babić.
