Nakon što smo u srijedu pisali o povratku orijentalnog stršljena na naše područje, konkretno na područje kamenoloma u Kaštel Sućurcu, čitatelji su nam danas poslali fotografiju koja potvrđuje da je stigao i u Split. Mrtvog orijentalnog stršljena pronašli su u poštanskom sandučiću na splitskim Brdima.
Posebno je zanimljivo što se ova vrsta stršljena na naše područje vratila nakon 60 godina izbivanja. Kako je našoj kolegici Miji Uzinić rekao Toni Koren, biolog iz udruge “Hyla”, povratak orijentalnog stršljena prvo je zabilježen u Sloveniji, a zatim ga je on osobno prije koji dan uočio u kamenolomu na području Kaštel Sućurca.
Kraj Splita otkriven otrovni kukac zadnji put viđen prije 60 godina: ‘Ubod je opasan. Ako primijetite to, zovite hitnu!‘
– Srećom, mi biolozi smo jako znatiželjni. Doba je cvjetanja koromača, kojeg ima baš puno, a na njima sam i uočio orijentalnog stršljena. Znao sam da se nedavno pojavio u Sloveniji pa sam bio upoznat s njegovim izgledom te razlikama u odnosu na ostale vrste. Značajno je što se pojavio u Hrvatskoj nakon gotovo 60 godina, za sada je ovo jedini poznati lokalitet, ali može se pretpostaviti da je prisutan i na drugim mjestima – rekao je Koren, i ispostavilo se da je bio u pravu.
Danas nam je, nakon što je potvrdio da se i u ovom slučaju radi o orijentalnom stršljenu, kazao da je vjerojatno riječ o jedinki koja dolazi iz istog gnijezda kao i stršljen kojeg je on uočio u Kaštelima.
Orijentalni stšljen je veličinom gotovo jednak europskom stršljenu, ali su mu boje potpuno drukčije – orijentalni stršljen je crvenkasto-žućkaste boje sa specifičnim šarama na abdomenu. Nije znanstveno dokazano da je orijentalni stršljen otrovniji od drugih vrsta. Ako vas ubode, trebali biste biti na oprezu, ali njegov ubod, iako bolan i neugodan, najčešće nije opasan za život.
– Ubod je bolan i neugodan, ali za većinu ljudi nije opasan za život. Za orijentalnog stršljena je karakteristično da ubrizgava veću količinu otrova, može ubosti više puta te njegov otrov sadrži histamin, fosfolipazu, hijaluronidazu i acetilkolin koji izazivaju upalu, bol, edem (otok).
Reakcije na ubod su najčešće lokalne te uključuju bol, crvenilo i oteklinu te toplinu i svrbež na mjestu uboda. Oteklina može trajati od jednog do tri dana. Drugi stupanj je lokalna intenzivna reakcija, a to je oteklina veća od 10 centimetara, koja traje manje od 48 sati.
To nije nužno alergija, ali može biti pokazatelj veće osjetljivosti. Treći stupanj su sistemske reakcije poput osipa, svrbeža po tijelu, vrtoglavice i mučnine. Četvrti i najozbiljniji stupanj je anafilaksija (rijetko, ali životno ugrožavajuće stanje) koja može završiti i smrtnim ishodom. Simptomi su otežano disanje, pad tlaka, jaki proljevi i grčevi, osip cijelog tijela te oticanje jezika ili grla – objasnio je našoj kolegici dr. Babić.
Kaže da je potrebno maknuti se od mjesta napada jer stršljeni šalju feromone pa je moguće da napadnu u grupi.
– Ubod treba očistiti vodom i sapunom, eventualno staviti antiseptik te potom hladni oblog, kroz 10 do 15 minuta. Poželjno je uzeti i antihistaminik (npr. loratadin, desloratadin, cetirizin) te analgetik po potrebi (paracetamol, ibuprofen). Ako se slučajno javi otežano disanje, oticanje lica ili grla te osip po cijelom tijelu, odmah treba pozvati hitnu pomoć jer je moguće da se radi o anafilaktičkoj reakciji.
Liječnička pomoć je potrebna i kada simptomi traju duže od tri dana, oteklina se širi ili gnoji, ako se javi groznica, povišena temperatura ili slabost te ako je ubod bio u glavu, vrat ili usta, što može uzrokovati opasnu oteklinu i bez alergije.
Više uboda može biti opasno i za zdravu osobu. Primjerice, ako 10 ili više stršljenova ubode odraslu osobu ili ako tri do pet stršljenova ubode dijete. To može uzrokovati toksičnu reakciju koja uključuje mučninu, povraćanje, slabost, bolove te ponekad rabdomiolizu (raspad mišića) ili oštećenje bubrega. Tada je potrebna hitna liječnička obrada – rekao je dr. Babić.
Što su nam još na temu orijentalnog stršljena kazali biolozi, možete pročitati OVDJE.
