Donald Trump upozorio je da bi treći ruski upad u AirSpace NATO, u kojem su tri borbene mlaznice provela 12 minuta u estonskom zračnom prostoru, mogla se napisati “velike probleme” za Moskvu.
To je posljednja u nizu provokacija ruske vojske, koja je više puta poslala dronove u Poljsku i Rumunjsku dok Moskva tvrdi da se NATO već “bori protiv Rusije”.
“NATO pruža izravnu i neizravnu podršku režimu Kijeva”, rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitry Peskov novinarima. “Može se s apsolutnom sigurnošću reći da se NATO bori protiv Rusije.”
Ipak, dok ruska pozornici upada na teritorij NATO -a i organizira velike vježbe s Bjelorusijom, stručnjaci kažu da Vladimir Putin testira odgovor NATO -a svojim agresivnijim pokretima prošlih ukrajinskih granica.
“Očito je puno rasprava jesu li ti upad, pogotovo kada je u pitanju Poljska, bili namjerni ili su to više bili kvar sustava, ali vjerujem da je to bila namjerna”, kaže Natia Seskuria, suradnica u Institutu Royal United Services (RUSI).
“Mislim da Putin u osnovi testira zapadni odgovor pokušavajući prekršiti poljski zračni prostor, koji je glavni NATO saveznik, a on pokušava otkriti u osnovi postoji li jedinstvo NATO -a kada je u pitanju reagiranje na ta agresija.”
Kako se rat u Ukrajini pojačava, Neovisan Gleda na načine na koje Rusija proširuje sukob na uključivanje više zemalja.
Upada borbenih mlaza u Estoniji
Tri ruska borbena zrakoplova priredila su upad u estonski zračni prostor gdje su u petak 19. rujna ostali bez odobrenja za 12 minuta, priopćila je estonska vlada.
Estonski ministar vanjskih poslova Margus Tsakhna rekao je da je četvrti put da je Rusija ove godine prekršila estonski zračni prostor, “ali današnji upad, u koji su uključivali tri borbene zrakoplove koji su ušli u naš zračni prostor, neviđeno je hrabro”.
Američki predsjednik Donald Trump rekao je da će ga uskoro biti upoznat s situacijom, jasno je jasno da nije zadovoljan.
Rekao je novinarima: “Ne volim to. Ne sviđa mi se kad se to dogodi. Moglo bi biti velika nevolja.”
Ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je kako je upadanje uključivao tri ruska borca Mig-31 i da se odvijao nad Finskim zaljevom. Pozvana je ruska optužnica za afere i dobila je prosvjednu bilješku, navodi se u izjavi ministarstva.
Sjevernoatlantsko vijeće, glavno tijelo za donošenje odluka NATO-a, trebalo bi se sastati u Estoniji početkom sljedećeg tjedna kako bi razgovaralo o incidentu.
Drone sukobljava u Poljskoj i Rumunjskoj
Rusija se suočila s globalnim bijesom kako upada bespilotnih letjelica u zračnom prostoru NATO postaju učestaliji. Moskva je izvukla kritike sa Zapada nakon što je poljska vojska oborila veliki broj ruskih bespilotnih letjelica koji su ušli u njezin zračni prostor, što je potez koji je potaknuo premijera Donalda Tuska da upozori da je zemlja najbliža naoružanom sukobu od Drugog svjetskog rata.
9. rujna bilo je 19 upada u poljski zračni prostor, pri čemu su mnogi dronovi ušli iz Bjelorusije, rekao je u Parlamentu, dodajući da su potvrđena da su tri drona srušena, s tim da su četvrti vjerovatno.
Iako je Rusija rekla da nije ciljana na Poljsku, a moskovski saveznik Bjelorusija rekao je da su dronovi zalutali jer su bili zaglavljeni, europski čelnici rekli su da su sigurni da su Putinovo upadanje namjerno provokacije.
Bilo je mnogo slučajeva da Rusija krši zračni prostor EU i NATO, ali ta je upada bila posebno ozbiljna, navodi gospođa Seskuria.
“To u osnovi pokazuje da Putin zapravo nije zainteresiran za bilo kakvu mirno rješavanje sukoba. Naprotiv, on signalizira Zapadu da, osim ako ne postigne najbolji posao u tim mirovnim pregovorima, za koje ne mislim da vjeruje da u ovom trenutku može ići još dalje naprijed i proširiti rat, koji možda nije ograničen na Ukrainean Berds.”
U subotu, 13. rujna, Rumunjska je uletjela na borbene mlaznice nakon što je ruski bespilotni letjelica ušla u zračni prostor. Ministar obrane u zemlji, Ionut Moreanu, rekao je da su se piloti F-16 približili srušenju bespilotnih letjelica jer je letio vrlo nisko prije nego što je napustio nacionalni zračni prostor prema Ukrajini.
Bjeloruske vježbe
Rusija i Bjelorusija pokrenule su dugo planiranu zajedničku vojnu vježbu, Zapad 2025, koja je započela prošlog petka, a završila u utorak ovog tjedna. Namjera je prikazati bliske obrambene veze između Moskve i Minska.
Dužnosnici obrane u Bjelorusiji izvorno su izdvojili 13.000 vojnika za sudjelovanje u vježbi, što je trebalo odvijati duž njegove zapadne granice, iako je do svibnja ministarstvo smanjilo broj na pola i rekli da će se glavni maneuver odvijati dublje unutar zemlje.
Iako su Moskva i Minsk rekli da su vježbe isključivo obrambene i da ne namjeravaju napasti nijednog člana NATO -a, privukli su zabrinutosti iz Kijeva i zapadnih saveznika u Latviji, Litvi i Poljskoj, koji su granični Bjelorusija.
Gospođa Seskuria rekla je da su ruske vježbe obuke s Bjelorusijom namjerne.
“Ove vježbe u prošlosti korištene su za Rusiju kako bi eskalirala stvarni sukob. U 2008., na primjer, protiv Gruzije, a potom protiv Ukrajine, Rusija je ove vježbe koristila kao pripremu za stvarni rat”, rekli su.
Ruski hibridni napadi
Rusija je također ciljala europske zemlje drugim metodama koje su opisane kao “hibridno ratovanje”. Oni se kreću u rasponu od cyber -napada do kampanja sabotažnih operacija i dezinformacija.
“To se događa stalno”, kaže gđa Seskuria. “Ima mnogo dublje posljedice na europsku sigurnost, a postoje razni slučajevi u kojima Rusija izravno intervenira na izborima. Vidjeli smo da se to događa u Moldavi prošle godine, a ove godine uoči njihovih parlamentarnih izbora.”
Rusija je godinama optužena za miješanje na izbore europskih naroda.
Nacionalni centar za cyber sigurnosti u Velikoj Britaniji ocijenio je 2022. godine da je Rusija stajala iza cyber-napada s utjecajem na cijelu Europu samo sat vremena prije invazije na Ukrajinu. Iako je vojska ukrajina bila glavna meta napada na brzu širokopojasnu uslugu Viasat, vjetroelektrane u srednjoj Europi i i osobne i komercijalne korisnike interneta također su pogođene.
Kampanje za dezinformacije u zapadnim zemljama također su povezane s Rusijom.
“Postoje dosljedni napori da se potaknu te pripovijesti koje su proruski, prikazujući Zapad kao agresor, a ne kao Kremlj koji želi prekršiti suverenitet Ukrajine i bori se protiv ovog rata zbog svojih carskih ambicija”, rekla je gđa Seskuria.
