30-dnevni prozor za zaustavljanje ponovnog uspostavljanja sankcija Ujedinjenih naroda na Iranu se zatvara, što vjerojatno znači da će se Teheran suočiti s novim pritiskom na njezinu bolesnu ekonomiju jer napetosti ostaju visoke u širem Srednjem Istoku nad ratom Izrael-Hamas u Gazi.
Kako se Generalna skupština UN -a sastaje ovog tjedna u New Yorku, iranski predsjednik Masoud Pezeshkian i ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi imaju posljednju priliku pokušati zaustaviti sankcije. Sat je započeo kada je Francuska, Njemačka i Ujedinjeno Kraljevstvo 28. kolovoza proglasile Iran nije u skladu sa svojim nuklearnim sporazumom iz 2015. sa Svjetskim silama.
Teheran je bez uspjeha tvrdio da je sporazum poništio jednostrano povlačenje Sjedinjenih Država iz sporazuma 2018. godine pod prvom administracijom predsjednika Donalda Trumpa. Od tada, Iran je ozbiljno ograničio potrebne inspekcije Nuklearskog čuvara UN-a, Međunarodne agencije za atomsku energiju, posebno nakon 12-dnevnog rata koji je Izrael pokrenuo u Iranu u lipnju. Taj je rat vidio i iranska nuklearna mjesta SAD -a i Izrael Bomb.
“Rješenje, ako postoji, samo je diplomatsko. Nadamo se da ćemo to postići tijekom naših pregovora u narednim danima”, rekao je Araghchi u ponedjeljak iranskoj državnoj televiziji. “Inače će Iran poduzeti potrebne mjere.”
Araghchi je također u ponedjeljak sastao s generalnim direktorom IAEA-e Rafaelom Marianom Grossijem, koji prima austrijsku policijsku zaštitu zbog sumnjivih iranskih prijetnji.
Evo što treba znati o iranskim nuklearnim mjestima, sankcijama “Snapback” i drugim pitanjima koja podižu napetosti između Irana i Zapada.
Što je ‘Snapback’ i kako to funkcionira
Proces “Snapback”, kako ga nazivaju diplomati koji su ga pregovarali o iranskom nuklearnom sporazumu iz 2015. godine sa Svjetskim silama, osmišljen je kao veto-otporan na Vijeće sigurnosti UN-a i mogao bi stupiti na snagu 30 dana nakon što su stranke u sporazumu rekli Vijeće sigurnosti da Iran nije udovoljavao. Ponovno bi zamrznula iransku imovinu u inozemstvu, zaustavila oružje s Teheranom i kažnjavala bilo koji razvoj iranskog programa balističke rakete, između ostalih mjera.
Snaga nametanja “Snapback” istječe 18. listopada, što je vjerojatno potaknulo europske zemlje da je koriste prije nego što su izgubile mjeru. Nakon toga, bilo koji napor za sankcije suočio bi se s vetom članova Vijeća sigurnosti UN -a Kine i Rusije, država koje su u prošlosti pružile potporu Iranu. Kina je ostala glavni kupac iranske sirove nafte, što bi moglo utjecati ako se dogodi “Snapback”, dok se Rusija oslanjala na iranske dronove u ratu protiv Ukrajine.
Zašto je Zapad zabrinut za iranski nuklearni program
Iran je desetljećima inzistirao da je njegov nuklearni program miran. Međutim, njeni dužnosnici sve više prijete da će slijediti nuklearno oružje. Iran sada obogaćuje uran do razine gotovo oružja, jedinu zemlju na svijetu bez programa nuklearnog oružja.
Prema izvornom nuklearnom sporazumu iz 2015. godine, Iranu je bilo dopušteno obogaćivanje urana do 3,67% čistoće i održavanje zaliha urana od 300 kilograma (661 funti). IAEA je stavila iransku zalihu neposredno prije rata na 9.874,9 kilograma (21.770,4 kilograma), s 440,9 kilograma (972 kilograma) urana obogaćenog do 60%. To bi Iranu omogućilo izgradnju nekoliko nuklearnog oružja, ako to odluči učiniti.
Američke obavještajne agencije procjenjuju da Iran tek treba započeti program oružja, ali je “poduzeo aktivnosti koje će ga bolje pozicionirati za proizvodnju nuklearnog uređaja, ako to odluči učiniti.”
SAD su pogodili tri glavna iranska nuklearna nalazišta tijekom Izraelskog rata
Iransko nuklearno postrojenje u Natanzu, smješteno je oko 220 kilometara (135 milja) jugoistočno od Teherana, glavno je mjesto za obogaćivanje u zemlji i već su ga ciljali izraelski zračni napadi kada su ga SAD napale u lipnju. Uran je bio obogaćen do 60% čistoće na mjestu – kratki korak od ocjene oružja – prije nego što je Izrael uništio nadzemni dio objekta, navodi IAEA.
Drugi dio objekta na središnjem visoravni Iran podzemlje je za obranu od zračnih napada. Upravlja više “kaskada”, grupa centrifuga koje zajedno rade na bržem obogaćivanju urana. IAEA je priopćila kako vjeruje da je većina, ako ne i sve ove centrifuge, uništila izraelski štrajk koji je prekinuo vlast na mjestu. SAD su također spustile takozvane bombe koje puštaju bunker na mjestu, vjerojatno ga jako oštećujući.
Iransko postrojenje za nuklearno obogaćivanje u Fordu, smješteno je oko 100 kilometara (60 milja) jugozapadno od Teherana, također se nalazilo pod bombardiranjem američkih bombi s bunkerom. SAD su pogodile ISFAHAN nuklearnu tehnologiju, kao i manju municiju.
Izrael je odvojeno ciljao na druga mjesta povezana s programom, uključujući reaktor teške vode Arak.
Zašto su odnosi između Irana i SAD -a bili loši
Iran je nekada bio jedan od najboljih američkih saveznika na Mideastu pod Shah Mohammadom Rezom Pahlavi, koji je kupio američko vojno oružje i omogućio tehničarima CIA -e da vode tajne službe za slušanje nadgledajući susjedni Sovjetski Savez. CIA je podmirila državni udar iz 1953. godine koji je zacementirao Shahovu vladavinu.
No, u siječnju 1979., Shah, smrtno bolestan od raka, pobjegao je s Irana dok su se masovne demonstracije nabujale protiv njegove vladavine. Potom je došla islamska revolucija koju je vodio Grand Ayatollah Ruhollah Khomeini, koji je stvorio iransku teokratsku vladu.
Kasnije te godine, studenti sveučilišta nadvladali su američku ambasadu u Teheranu, tražeći Shahovo izručenje i pokrenuvši krizu od 444 dana talaca koja je zabilježila diplomatske odnose između Irana i SAD-a. Tijekom rata u Iran-Iraku 1980-ih, SAD su podržale Sadama Husseina. Tijekom tog sukoba, SAD su pokrenule jednodnevni napad koji je osakatio Iran na moru u sklopu takozvanog “tankerskih rata”, a kasnije je oborio iranski komercijalni avion za koji je američka vojska rekla da je pogrešno pala za ratni avion.
Iran i SAD gledali su između neprijateljstva i grube diplomacije u godinama od tada, a odnosi su dosegli nuklearni sporazum iz 2015. godine. Ali Trump je jednostrano povukao Ameriku iz Accord-a 2018. godine, izazivajući napetosti na Srednjoistoku koje danas traju, prožimali su rat Izrael-Hamas i šire štrajkove Izraela u cijeloj regiji.
___
Pisac Associated Pressa Amir Vahdat u Teheranu u Iranu pridonio je ovom izvješću.
___
Associated Press dobiva potporu za nuklearnu sigurnost od tvrtke Carnegie Corporation iz New York i Ourider Foundation. AP je isključivo odgovoran za sav sadržaj.
___
Dodatna AP pokrivenost nuklearnog krajolika: https://apnews.com/projects/the-new-nuclear-landscape/
