Ilustracija / hercegovina.info
Bosna i Hercegovina je za godinu dana povećala uvoz električne energije za više od 300 milijuna KM, pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH.
Tako u ovim podacima stoji da je tijekom osam mjeseci prošle godine uvoz električne energije iznosio 138,3 milijuna KM, dok je u istom razdoblju ove godine uvoz struje iznosio čak 447 milijuna KM, prenose Nezavisne.
Zanimljivo je da je i izvoz struje veći, pa je tako tijekom ove godine izvezen u vrijednosti od 583,5 milijuna KM, dok je u osam mjeseci prošle godine izvezeno struje u vrijednosti od 403,5 milijuna KM.
Podsjećamo, od 1. rujna ove godine „Elektroprivreda BiH“ je, na osnovi odobrenja Regulatorne komisije za energiju FBiH (FERK), povećala cijene električne energije u prosjeku za 6,85 posto.
Uvedene su tri blok-tarife – zelena (do 350 kilovatsati), plava (od 350 do 1.000 kilovatsati) i crvena (više od 1.000 kilovatsati), koje se od 1. rujna obračunavaju ovisno o količini potrošene energije.
Procjena prosječnog povećanja računa za zelene račune iznosi 4,8 posto, za plave 6,3 posto i crvene osam posto.
Za kategoriju „ostala potrošnja“ povećanje iznosi 3,67 posto, a za kategoriju javna rasvjeta 5,08 posto.
S druge strane, distributivna poduzeća u Republici Srpskoj su krajem srpnja zatražila od Regulatorne komisije za energetiku (RE RS) povećanje cijena mrežarine od čak 40 posto.
Samo mjesec dana kasnije zatražili su dodatno povećanje cijene mrežarine – s 40 posto na 46,01 posto.
Nije jasno zašto distributivna poduzeća traže ovako drastično veće cijene mrežarine, s obzirom na to da su četiri od pet distributivnih poduzeća u Republici Srpskoj ostvarila dobit u prvih šest mjeseci 2025. godine.
RE RS još odlučuje hoće li prihvatiti njihov prijedlog, ali je neminovno da će računi za električnu energiju od 1. siječnja 2026. godine u Republici Srpskoj biti znatno veći.
Početkom 2025. godine cijene električne energije u Republici Srpskoj prosječno su povećane za oko 7,9 posto za kućanstva i 15 posto za gospodarstvo.
Postavlja se pitanje zašto smo uvozili toliku količinu električne energije po znatno većim cijenama, ako je izvoz bio veći za oko 180 milijuna KM?
Nihad Harbaš, stručnjak za energetiku, objašnjava za „Nezavisne novine“ da se tržište električne energije prema neto izvezenim/uvezenim količinama (kWh) i neto izvozu/uvozu (KM) ne može promatrati na duljem vremenskom razdoblju i bez značajnijih analiza na razini dnevnih opterećenja, jer cijene električne energije diktiraju proizvodnja i potrošnja.
„Cijena električne energije varira sezonski, dnevno i satno. Međutim, čak i ako promatramo taj period od prvih osam mjeseci, vidimo da smo prošle godine u tom razdoblju imali 270 milijuna KM (izvoz – uvoz) neto dobiti, a ove godine 140 milijuna KM, što govori o lošijem izvoznom trendu za 130 milijuna KM, barem gledano u monetarnim vrijednostima. Električna energija koja se izvozi ne može ‘ostati građanima’, jer se ne može učinkovito skladištiti u tim količinama“, ističe Harbaš.
Dodaje da se problem sa šireg aspekta može promatrati u kontekstu skuplje električne energije, razloga poskupljenja proizvedene domaće električne energije te ovih razmjena koje nisu glavni faktor u formiranju cijene.
„Mi smo i dalje neto izvoznici električne energije. Znači, sam energetski miks, planiranje proizvodnje i potrošnje, cijena ugljena, sama inflacija (povećanje cijena usluga, plaća itd.) utječe na povećanje cijene električne energije i za kućanstva i za gospodarstvo“, zaključio je Harbaš.
