Na otoku Lastovu je 17. i 18. rujna 2025. pod domaćinstvom Javne ustanove Park prirode Lastovsko otočje održan godišnji sastanak Hrvatske mreže morskih zaštićenih područja (HRMZP).
(HRMZP). Događaj je okupio preko 40 predstavnika iz javnih ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode, predstavnike Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, stručnjake i partnere posvećene očuvanju morskog ekosustava, a sudjelovali su i kolege iz Crne Gore.
Hrvatska mreža morskih zaštićenih područja, osnovana 2021. na Brijunima, usmjerena je na jačanje suradnje i bolje koordinacije aktivnosti očuvanja među institucijama uključenim u upravljanje i zaštitu Jadranskog mora.
Mreža okuplja 15 javnih ustanova koje upravljaju s 18.004,6 km² morskog ekosustava u kategoriji ekološke mreže Natura 2000 i nacionalnih zaštićenih područja, što čini 32,5% teritorijalnog mora Hrvatske.
Cilj mreže je očuvanje Jadrana kroz razmjenu znanja, iskustava i
resursa, s naglaskom na:
- unaprjeđenje učinkovitosti upravljanja morskim zaštićenim područjima,
- razvoj zajedničkih smjernica i strategija za zaštitu mora,
- poticanje znanstveno utemeljenog praćenja stanja morskih staništa i vrsta,
- jačanje kapaciteta svih uključenih dionika kroz edukacije i radionice,
- zagovaranje važnosti očuvanja morskih ekosustava kod donositelja odluka i javnosti.
Foto: PP Lastovo
Morska staništa i očuvanje bioraznolikosti
Posebna pažnja posvećena je praćenju morskih vrsta i staništa, spoznavanju stanja i prilagodbe invazijama novih vrsta, očuvanju centara bioraznolikosti poput livada morskih cvjetnicama, očuvanju morskih ptica i primjeni inovativnih pristupa, poput umjetne inteligencije i koncepta „plavog ugljika“ za valorizaciju korisnosti
ekosustava.
Naglašena je važnost uključivanja lokalnih zajednica, ribara i turističkog sektora upravo u očuvanje prirodnih resursa. Kao ključni izazov istaknuto je širenje invazivnih vrsta i klimatske promjene koje dodatno ugrožavaju i mijenjaju ekosustav pod antropogenim pritiscima (prekomjerno izlovljeno more, nasipana obala itd).
Stanje Jadranskog mora neprestano se mijenja i tako i naša percepcija o tome što je ‘’normalno’’ stanje, što se objašnjava konceptom promjenjivog referentnog stanja (shifting baseline). Svjedoci smo brzih promjena: smanjenja autohtonih vrsta, širenja stranih vrsta, uništavanju obale, smanjenje staništa i ostalog što dovodi do promjena u funkcioniranju ekosustava. Stoga je zapravo ključno sustavno praćenje stanja mora, smanjenje negativnih antropogenih pritisaka i stvaranje prilagodbi za očuvanje zdravog i otpornog Jadrana u ravnoteži s ljudskim djelovanjem.
Zaključeno je da je za zaštitu Jadrana potrebna snažnija suradnja između javnih ustanova, nevladinih organizacija, akademskog sektora i istraživačkih institucija kroz zajedničke projekte i radionice. Sudionici su podržali nastavak tematskih mjesečnih online susreta, rad grupe za praćenje stanja vrsta i staništa, aktivno sudjelovanje u radnim skupinama drugih organizacija te doprinos promjenama zakonodavstva kroz analize zakonskih akata. HRMZP će također podržavati projekte partnerskih institucija.
J.T.
