Rastuće međunarodno globalno nezadovoljstvo ulogom Washingtona u ratu u Gazi izlilo se na vidjelo na Općoj skupštini UN-a ovog tjedna, a američki saveznici priznali su palestinsku državu u velikom testu za bliskoistočnu politiku predsjednika Donalda Trumpa.
Nakon što je na početku svog drugog mandata obećao brzo okončanje rata između Izraela i Hamasa, Trump sada sve više izgleda kao promatrač dok izraelske snage eskaliraju svoj napad u palestinskoj enklavi, a on i dalje nerado obuzdava najbližeg regionalnog saveznika Washingtona.
Američki saveznici poslali poruku
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu iznenadio je Trumpa napadom na vođe Hamasa u Kataru ranije ovog mjeseca, čime je gotovo propao najnoviji pokušaj Trumpove administracije da osigura prekid vatre u Gazi i sporazum o oslobađanju talaca. Izrael je od tada pokrenuo kopneni napad na grad Gazu koji su SAD prihvatile bez prigovora, usred globalne osude sve veće humanitarne krize u obalnom pojasu.
I prkoseći Trumpovim upozorenjima protiv onoga što je nazvao darom Hamasu, skupina američkih saveznika, uključujući Veliku Britaniju, Francusku, Kanadu i Australiju, neposredno prije i tijekom okupljanja UN-a objavila je svoje priznanje države Palestine u dramatičnom diplomatskom zaokretu, piše Reuters.
“Trump nije uspio postići nikakav veći napredak ili dobitke u regiji, posebno na izraelsko-palestinskom planu”, rekao je Brian Katulis, viši suradnik u think-tanku Instituta za Bliski istok u Washingtonu. “Zapravo, stvari su gore nego kada je došao na dužnost”, zaključuje.
S obzirom na to da se kraj gotovo dvogodišnjeg sukoba čini udaljenijim nego ikad, prividno marginaliziranje Trumpa dodatno je pojačalo skepticizam prema njegovim ponovljenim tvrdnjama od povratka na dužnost u siječnju da je majstor mirotvorac koji zaslužuje Nobelovu nagradu za mir.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron izjavio je u utorak da ako Trump zaista želi osvojiti Nobelovu nagradu, mora zaustaviti rat u Gazi. “Postoji jedna osoba koja može nešto učiniti po tom pitanju, a to je američki predsjednik. A razlog zašto on može učiniti više od nas jest taj što mi ne isporučujemo oružje koje omogućuje vođenje rata u Gazi”, rekao je Macron za francusku BFM TV iz New Yorka.
Neki analitičari vide Trumpovu nespremnost da iskoristi utjecaj Washingtona na Netanyahua kao spoznaju da je sukob – poput ruskog rata u Ukrajini – mnogo složeniji i nerješiviji nego što je on to isprva priznao. Drugi to vide kao prešutno prihvaćanje da će Netanyahu djelovati u onome što smatra svojim i izraelskim interesima te da američki predsjednik malo toga želi učiniti da to promijeni.
Neki pak nagađaju da je Trumpa s Bliskog istoka možda odvratila domaća pitanja poput nedavnog ubojstva saveznika konzervativnog aktivista Charlieja Kirka, nastavka posljedica skandala s Jeffreyjem Epsteinom i predsjednikovo raspoređivanje trupa Nacionalne garde u gradove pod vodstvom demokrata za, kako on kaže, misije borbe protiv kriminala.
Vote: 14 in favour, 1 against — the US. Washington cast its 43rd veto to block measures against Israel, this time a UN SCR demanding a permanent Gaza ceasefire and the release of captives. The US selects a particular breed of people who not only do their job as ordered, but take… pic.twitter.com/Hy6vNQfKM1
— Elijah J. Magnier 🇪🇺 (@ejmalrai) September 19, 2025
Trump nastavlja po svome po pitanju Izraela
Iako se u posljednje vrijeme činio manje angažiranim po pitanju Gaze, Trump se u utorak na marginama UN-a sastao sa Saudijskom Arabijom, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Katarom, Egiptom, Jordanom, Turskom, Indonezijom i Pakistanom.
Očekivalo se da će izložiti američke prijedloge za poslijeratno upravljanje Gazom, bez sudjelovanja Hamasa, te poticati arapske i muslimanske zemlje da pristanu na doprinos vojnim snagama kako bi pomogle u osiguravanju sigurnosti, izvijestio je Axios.
Iako je Trump povremeno izražavao nestrpljenje Netanyahuovim postupanjem u ratu, u svom govoru u UN-u u utorak je jasno dao do znanja da nije spreman odustati od snažne podrške Izraelu, niti se dati pokolebati podrškom drugih zemalja palestinskoj državnosti. Takve najave samo “potiču nastavak sukoba” dajući Hamasu “nagradu za ove strašne zločine”, rekao je Trump.
Francuska, Velika Britanija, Kanada, Australija i druge inzistirale su na tome da bi priznavanje palestinske države pomoglo u očuvanju izgleda za “dvodržavno rješenje” dugotrajnog sukoba između Izraela i Palestinaca te bi pomoglo u okončanju rata u Gazi. Iako čelnici koji su zauzeli govornicu na skupu UN-a nisu izravno kritizirali Trumpa zbog njegovog stava, neki su analitičari vidjeli jasnu poruku američkom predsjedniku.
“Sve ovisi o Trumpu, koji bi mogao završiti ovaj rat jednom odabranom riječju upućenom izraelskom premijeru”, rekla je Laura Blumenfeld, stručnjakinja za Bliski istok na Johns Hopkins School for Advanced International Studies u Washingtonu. Ta riječ, rekla je, je “dosta”.
SAD je glavni dobavljač oružja Izraelu i povijesno djeluje kao njegov diplomatski štit pred UN-om i drugim svjetskim tijelima. Prošli tjedan SAD je uložio veto na nacrt rezolucije Vijeća sigurnosti kojom bi se zahtijevao trenutni, bezuvjetni i trajni prekid vatre u Gazi.
Trump, međutim, nije dao nikakav znak da će koristiti pristisak na vladu Izraela. Čak i nakon što je Izrael bombardirao ured Hamasa na teritoriju bitnog američkog saveznika Katara, održao je napet telefonski razgovor s Netanyahuom, ali nije poduzeo nikakvu akciju.
Bez obzira na to koliko zemalja prizna palestinsku neovisnost, punopravno članstvo u UN-u zahtijevalo bi odobrenje Vijeća sigurnosti, gdje Sjedinjene Države imaju pravo veta.
Jesu li ugroženi Abrahamovi sporazumi?
Ipak, neki analitičari nisu isključili mogućnost da bi Netanyahu, koji bi u ponedjeljak trebao posjetiti Bijelu kuću četvrti put otkako se Trump vratio na dužnost, mogao iscrpiti Trumpovo strpljenje.
Izraelski napad u Dohi umanjio je Trumpove nade da će se još zaljevskih zemalja pridružiti Abrahamovom sporazumu, značajnom sporazumu postignutom pod posredovanjem njegove prve administracije u kojem je nekoliko arapskih zemalja uspostavilo diplomatske odnose s Izraelom.
Izrael sada razmatra aneksiju dijelova okupirane Zapadne obale, što bi moglo biti potaknuto bijesom protiv međunarodnog pritiska za priznavanje palestinske državnosti.
Najdesničarskija vlada u izraelskoj povijesti izjavila je da neće biti palestinske države dok nastavlja svoju borbu protiv Hamasa nakon napada na Izrael 7. listopada 2023., u kojem je, prema izraelskim podacima, ubijeno oko 1200 ljudi. Izraelski vojni odgovor ubio je više od 65 000 ljudi u Gazi, prema lokalnim palestinskim zdravstvenim dužnosnicima.
UAE su zaprijetile suspenzijom članstva u Abrahamovom sporazumu – koji Trump dugo smatra jednim od svojih najvećih vanjskopolitičkih uspjeha – ako Izrael nastavi s aneksijom Zapadne obale.
Većina stručnjaka za Bliski istok kaže da bi takav potez zatvorio vrata izgledima za pridruživanje Saudijske Arabije, sile Perzijskog zaljeva, te da Netanyahu vjerojatno neće nastaviti bez zelenog svjetla Trumpa, koji je do sada bio suzdržan.
“Trump će javno dopustiti Netanyahuu da radi ono što smatra ispravnim, posebno u Gazi”, rekao je Jonathan Panikoff, bivši zamjenik američke nacionalne obavještajne službe za Bliski istok. “Ali privatno bi predsjednik i njegov tim mogli izvršiti određeni pritisak”, tvrdi.
Stigla prijetnja: Ako Trump ne spriječi ovo propast će Abrahamski sporazumi
