Uoči svečanog otvaranja 8. Mediteranskog festivala knjige u srijedu 24. rujna pozornicu Velike dvorane splitskog SC Gripe zauzeli su Boris Jokić i Helena de Karina, koji su predstavili svoj projekt Škola i zajednica (ŠiZ), fakultativni predmet građanskog odgoja i obrazovanja u srednjim školama. Kako je uvodno rekao urednik programa MFK Kruno Lokotar, projekt je “hrvatska izmišljotina” koja je već primijenjena u nekoliko županija.
Helena de Karina je profesorica u Prvoj riječkoj hrvatskoj gimnaziji, u kojoj je ŠiZ prošao “pilot” fazu. Jokić je, objašnjavajući elemente ŠiZ-a, rekao da je riječ o predmetu u kojem sadržaj nije unaprijed određen, u kojem učenici sami određuju čime se bave, nema usmenog i pismenog ispitivanja ali postoje ocjene, i koji briše granice između škole i zajednice.
“Ovakav predmet nema nijedna druga zemlja, htjeli smo osmisliti predmet koji kreće od učenika kako bi se aktivirali i rekli ono što imaju reći”, rekao je.
Stvarajući projekt, željeli su približiti školu i zajednici i ponuditi inovativno odgojno-obrazovno iskustvo. Zasad se provodi u 101 školi u pet županija i Gradu Zagrebu, obuhvaćeno je više od 1600 učenika, a namijenjen je učenicima drugih i trećih razreda gimnazija i strukovnih škola, uz mogućnost dobno i programski mješovitih skupina. Izvodi se 70 sati godišnje, a svaki nastavnik ima na raspolaganju 700 eura za provedbu programa.
“Ideja je bila povezati učenike različitih ideoloških stavova na dobrobit zajednice”, rekao je Jokić, ističući da se predmet bavi raznim društvenim temama, od kulture i medija, preko migracija i ekonomije do sporta i ekologije. Ono što je jedinstveno je što nitko na početku godine zapravo ne zna čime će se baviti u okviru predmeta, teme se biraju u suradnji s učenicima nakon pažljivog istraživanja i promišljanja samih učenika.
Navodeći primjere s dosadašnjih iskustava, spomenuo je recimo nedostatak samopoštovanja kod mladih kod kojeg je provedeno istraživanje, formirane fokus grupe koje su raspravljale o ovom važnom problemu, održavali razne programe, razgovarali s roditeljima i nastavnicima, sve do otvaranja profila na društvenim mrežama… Na isti način, koji završava aktivnim djelovanjem na rješavanju različitih problema, predmet se provodi u svim školama koje su ga prihvatile, na potpuno dobrovoljnoj osnovi, uz ispunjavanje uvjeta od strane županije, uključujući i sredstva za njegovu provedbu.
Govoreći o vlastitim iskustvima s primjenom ŠiZ-a, Helena de Karina rekla je da su učenici u pravilu uspijevali u nalaženju rješenja za probleme koje su identificirali i proučavali tijekom provedbe predmeta. Uloga nastavnika, kako je pojasnila, mentorska je i provedbena, uz razgovore s učenicima o svakoj fazi rada u predmetu.
“Mi učenicima dajemo sve karte, a oni biraju kako će ih odigrati”, rekla je.
Kako je zaključio Jokić, svrha predmeta je – među ostalim – razvijanje bontona, empatije, načina komunikacije, prilaženje problemima i nalaženju rješenja na različite načine…
“Hrvatski obrazovni sustav i ljudi koji u njemu rade imaju puno kvalitete, i nadamo se da ćemo ovim predmetom ‘otkriti’ tu kvalitetu”, rekao je.
Moja reakcija na članak je…
