Kako pronaći ravnotežu u vremenu u kojem nas pritišću poslovne obveze, društvene mreže, globalna nesigurnost i stalna potraga za “savršenim ja”?
Upravo na ta pitanja pokušali su odgovoriti panelisti konferencije “Bolja verzija sebe”, koju je organizirala Slobodna Dalmacija u “AC Hotelu by Marriot” u Splitu. Cilj ovog susreta bio je okupiti stručnjake različitih područja – od medicine i sporta do farmacije i tehnologije – te pokušati dati odgovore na jedno od ključnih pitanja današnjice: kako postati bolja verzija sebe i pritom ostati zdrav, miran i zadovoljan čovjek?
Glavna urednica Slobodne Dalmacije Sandra Lapenda Lemo u uvodnom je govoru naglasila da “mentalno i fizičko zdravlje predstavljaju temelje kvalitetnog života”. Dodala je kako suvremeni čovjek često zanemaruje oba aspekta, i to pod pritiskom posla, obiteljskih obveza, utjecaja društvenih mreža, nezdravih navika i smanjenja socijalnih kontakata uživo.
Različite perspektive
Konferenciju je moderirala poznata novinarka Tončica Čeljuska, a razgovor je okupio šestero panelista: zlatnu hrvatsku olimpijku Barbaru Matić, farmaceutkinju univ. mag. pharm. Laru Ramić, subspecijalista gastroenterologije i hepatologije dr. med. Kristiana Podruga, stomatologa dr. med. dent. Ivana Lukšića iz Poliklinike Salona Dental, specijalista psihijatra izv. prof. prim. dr. sc. Tomislava Franića, dr. med., te regionalnog voditelja prodaje A1 Hrvatske Stjepana Radmana Livaju. Upravo je ta raznolikost iskustava i znanja omogućila publici da dobije sveobuhvatan pogled na pitanje što znači briga o sebi u današnjem vremenu.
Tončica Čeljuska uvodno je istaknula kako je ponekad najteže “ostati čovjek, zdrave glave, ostati svoj”. Mladi se, rekla je, često pitaju “što se od nas traži”, a upravo zato je bilo važno okupiti govornike iz različitih područja kako bi pokazali da ne postoji jedan odgovor, nego da je to mozaik malih odluka, navika i stavova.
Psihijatar Tomislav Franić podsjetio je kako se psihijatre obično zove tek kada su svi drugi pokušaji iscrpljeni. To odražava i stav društva prema mentalnom zdravlju – ono se i dalje doživljava kao nešto čime se bavimo tek kada postane ozbiljan problem.
– Ciljevi i postignuća mogu nam pomoći da se osjećamo bolje, ali oni nisu sami sebi svrha. Na kraju, svatko od nas mora pronaći unutarnji mir i razviti otpornost na izazove koji nas okružuju – rekao je Franić.
Naglasio je i da je nemoguće izvana znati kako se netko doista osjeća.
– Osoba sama iznutra zna. Mi ostali možemo samo pretpostavljati i nuditi podršku – istaknuo je.
Govorio je i o problemu ovisnosti o tehnologiji, naglašavajući da svi imamo potrebu za prihvaćanjem i pohvalama, što je prirodno. No problem nastaje kada pokušavamo ispuniti emocionalne praznine neprestanim traženjem lajkova i potvrda na društvenim mrežama.
– Online svijet je virtualna stvarnost koja često uljepšava sliku, ali može nas udaljiti od stvarnog života. Djeca danas odrastaju u tom svijetu, a i njihovi roditelji su već formirani pod utjecajem tehnologije. Ako se ne naučimo ograničiti, posljedice mogu biti ozbiljne – zaključio je.
Male pobjede i rutine
Barbara Matić, zlatna hrvatska olimpijka, govorila je o pritisku javnosti, uspjehu i unutarnjem zadovoljstvu.
– Nije sve u medaljama. Najvažnije je biti zadovoljan sobom i svojim okruženjem. Svaki napredak, pa i onaj najmanji, uspjeh je sam po sebi.
Osvrnula se i na važnost svakodnevnih rutina. Njezin je recept jednostavan: popisi obveza i mali rituali.
– Svako jutro čitam barem petnaest minuta knjigu prije nego što uzmem mobitel u ruke. To mi pomaže da dan započnem mirno i svjesno. Kada imam to-do listu, osjećaj zadovoljstva je velik kad prekrižim zadatke. Sve su to su male, dnevne pobjede – navela je.
Na pitanje o realnim sportskim ciljevima, Barbara je odgovorila da je dovoljno zacrtati šetnju od petnaest minuta dnevno.
– To je jednostavan način da pokrenemo tijelo i provedemo malo vremena razgovarajući sami sa sobom – ističe.
Lara Ramić, magistrica farmacije, istaknula je kako se trendovi u industriji ljepote posljednjih godina mijenjaju.
– Sve se više odmičemo od ispravljanja svake fizičke nesavršenosti i naglašavamo važnost prihvaćanja autentičnosti. Ljepota se sve više prikazuje kroz različite tipove tijela, kože i dobi. To je pozitivan pomak u odnosu na prijašnje ideale savršenstva – ustvrdila je.
Posebno je naglasila opasnost instant-rješenja.
– Danas su vrlo popularna brza rješenja koja obećavaju čuda. Odgovornost je na brendovima i proizvođačima – ako se nešto obećava previše, to je znak za uzbunu. U farmaciji, kao i u ljepoti, trebamo graditi realne ciljeve. Ako si zadamo nerealna očekivanja, samo si štetimo – istaknula je.
Ramić je podijelila i nekoliko korisnih savjeta:
– SPF kreme trebale bi biti dio svakodnevne rutine, neovisno o vremenskim uvjetima ili godišnjem dobu. Oralni kolagen također može pomoći u usporavanju znakova starenja. Briga za sebe treba biti cjelovita – od kože do unutarnjeg zadovoljstva.
Vraćanje samopouzdanja
Ivan Lukšić, stomatolog iz Poliklinike Salona Dental podsjetio je da zubari ne rade samo na zdravlju zubi, nego i na vraćanju samopouzdanja.
– Za nekoga tko se dugo zanemarivao, posjet stomatologu može značiti novi život – novi osmijeh otvara vrata društvenim kontaktima i podiže kvalitetu života.
Naglasio je važnost redovitih pregleda i učenja djece od malih nogu kako je oralna higijena ulaganje u budućnost.
Govorio je i o negativnom utjecaju društvenih mreža.
– Sve više pacijenata dolazi s fotografijama poznatih osoba i želi imati osmijeh kao s te fotografije. Naša je uloga objasniti razliku između želja i realnosti. Svaka osoba je jedinstvena i najbolji rezultat je onaj prilagođen njoj, a ne idealiziranoj slici s Instagrama.
Kristijan Podrug, gastroenterolog, nadovezao se s temom prehrane.
– Nije poanta u kilogramima, nego u tome kako se osjećamo nakon obroka. Popularne dijete često stvaraju više štete nego koristi. Ne postoji univerzalna čarobna dijeta – svatko je jedinstven i zahtijeva prilagođen pristup. Trebamo se manje baviti vagom, a više kvalitetom života – kaže.
Publika je od Podruga dobila i praktične savjete za probavne tegobe:
– Najvažnije je ne jesti tri sata prije spavanja. Tako dajemo vremena želucu da preradi hranu, a izbjegavamo refluksne tegobe. Također, dovoljno vlakana i vode ključni su za ravnotežu probave.
Uloga tehnologije bila je posebna tema konferencije. Stjepan Radman Livaja, regionalni voditelj prodaje u A1 Hrvatska, predstavio je platformu “Bolji online”, koja pomaže mladima i roditeljima da razviju zdraviji odnos s digitalnim svijetom.
– Statistike pokazuju da bi generacija Z mogla do starosti provesti i do 25 godina života online. Zato je ključno postaviti granice – offline vrijeme jednako je važno kao i online prisutnost.
Platforma provodi radionice u školama, uključuje influencere koji mladima približavaju digitalnu pismenost i upozorava na opasnosti filtera, lažnih vijesti i govora mržnje.
– Za ručkom bez korištenja mobitela, u društvu pažnju dati sugovornicima, a ne mobitelu i sat vremena prije spavanja biti offline. To su tri jednostavna pravila koja mogu promijeniti način na koji živimo s tehnologijom – poručio je Radman Livaja.
Psihijatar Franić nadovezao se riječima:
– Mi se sami ne ograničavamo dovoljno. Postoje oznake dobne granice na televiziji, ali kada je riječ o internetu i mobitelima, često ih zanemarujemo. Roditelji moraju biti aktivni u odgoju digitalne djece, a ne samo prepuštati uređaje djeci kao zamjenu za svoje vrijeme.
Male promjene, bolji život
Završni dio konferencije bio je posvećen praktičnim savjetima. Panelisti su pokazali da bolja verzija sebe ne nastaje preko noći, nego nizom malih, realnih promjena. Barbara Matić naglasila je snagu jednostavne šetnje i razgovora sa samim sobom. Lara Ramić podsjetila je na svakodnevnu rutinu njege i važnost zaštite kože SPF faktorom kako bismo usporili znakove starenja i očuvali njezinu elastičnost.
Ivan Lukšić stavio je naglasak na oralnu higijenu i redovite preglede jer osmijeh je vrlo bitan za samopouzdanje. Kristian Podrug naglasio je važnost zdravih prehrambenih navika koje nam mogu pomoći podignuti kvalitetu života. Stjepan Radman Livaja pozvao je na postavljanje digitalnih granica i osvještavanje vremena koje provodimo online. Tomislav Franić za kraj je ponudio jednostavnu, ali snažnu vježbu: pisati popis dnevnih obveza i uspjeha kako bismo osvijestili vlastite mogućnosti i stvorili osjećaj postignuća.
Konferencija je završila naglaskom na povezanosti – i s drugima i sa samim sobom.
– Mi smo društvena bića, komunikacija nas definira. Trebamo biti važni sami sebi, ali jednako tako nam trebaju biti važni i ljudi oko nas – naglasio je Franić.
“Bolja verzija sebe” pokazala je da put prema zdravijem i ispunjenijem životu nije u instant-rješenjima, nego u malim, promišljenim koracima.
