Pojava aplikacije Aeroo u Bosni i Hercegovini otvorila je raspravu koja nadilazi samo pitanje prijevoza, radi se o sukobu između tehnoloških inovacija i postojećeg zastarjelog regulatornog okvira.
Dok kompanija tvrdi da je riječ o legitimnoj digitalnoj platformi registriranoj u Londonu, Ministarstvo prometa i veza Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ) jasno poručuje da svaka usluga prijevoza bez licence predstavlja nelegalan rad. Javnost je pak podijeljena: dok građani većinski podržavaju aplikaciju, taksisti i dio institucija smatraju da je riječ o nelojalnoj konkurenciji.
Aeroo: „Mi nismo taksi firma nego digitalna platforma“
Kompanija Aeroo Horizon Ltd, registrirana u londonskom Canary Wharfu, naglašava da je u javnosti stvoren pogrešan dojam kako se radi o taksi kompaniji.
„Aeroo nije taksi kompanija niti pružatelj taksi usluga, već isključivo digitalna platforma koja povezuje vozače i korisnike. Na isti način posluju najpoznatije svjetske platforme u razvijenim državama – cilj je da građani dobiju sigurniju, moderniju i praktičniju uslugu prijevoza, a vozači transparentan način rada“, poručio je za Hercegovina.info Panagiotis Vasilakos iz Aerooa.
Posebno naglašavaju da Aeroo nema vlastita vozila niti zapošljava vozače. Vozači koji koriste aplikaciju, kako navode, samostalno su registrirani prevoznici ili fizičke osobe koje putem platforme povezuju svoje usluge s korisnicima.
U odgovoru na pitanja redakcije ističu da se pojavljuju prijetnje vozačima i pokušaji sabotaže rada aplikacije:
„Ovim putem želimo poručiti da se vozači ne trebaju bojati. Pritisci i zastrašivanja samo potvrđuju da pojedini centri moći žele zadržati stari, zatvoreni i netransparentni sustav od kojeg godinama imaju koristi. Takvi pokušaji nas ne dotiču niti mogu zaustaviti modernizaciju tržišta.“
Transparentnost kao ključni argument
Iz Aerooa ističu da platforma uvodi novu razinu kontrole i transparentnosti: svaka vožnja se evidentira i prati, cijene su jasno prikazane, plaćanja i provizije su dokumentirana i dostupna, te vozač i putnik imaju sve podatke o vožnji.
„Na ovaj način značajno smanjujemo prostor za korupciju, pranje novca i druge nelegalne prakse, a istovremeno štitimo i korisnike i vozače“, navode iz kompanije.
Tvrde i da već bilježe rast broja taksista koji se registriraju na platformi, što vide kao dokaz da sami vozači prepoznaju prednosti novog sustava. „Naša namjera nije sukob, već suradnja. Ako BiH želi napredak i svjetske standarde, mora otvoriti prostor za inovacije poput Aeroo-a“, dodaju.
Kao primjere uspješnih modela navode BlaBlaCar, Glovo, Korpa, pa čak i globalne platforme poput Facebooka i Instagrama, naglašavajući da sve one funkcioniraju kao posredničke platforme, a ne kao direktni pružatelji usluga.
Ministarstvo: „Ovo je nelegalan rad“
S druge strane, iz Ministarstva prometa i veza HNŽ dolazi jasan stav: Rad Aeroo-a je u suprotnosti s postojećim zakonima jer omogućuje pružanje usluga prijevoza vozačima koji nisu registrirani taksi prijevoznici.
„Do danas nismo zaprimili niti jedan zahtjev za izdavanje licence vozilima ili vozačima koji preko navedene aplikacije nude usluge taksi prijevoza“, navodi se u odgovoru Ministarstva.
Prema važećim propisima, taksi usluge mogu pružati isključivo osobe koje: imaju registriranu djelatnost za taksi usluge, posjeduju važeću licencu izdanu od Ministarstva, koriste tehnički ispravna i posebno označena vozila, te zapošljavaju vozače s položenim ispitom za taksi vozača.
„Bilo kakva usluga koja zaobilazi ove uvjete smatra se nelegalnom djelatnošću“, naglašavaju iz Ministarstva.
Također ističu da će Inspekcija cestovnog prometa, zajedno s policijom, provoditi nadzor nad korisnicima aplikacije i poduzimati mjere u slučajevima gdje postoji sumnja na nezakonit rad.
„Tehnološki napredak je dobrodošao, ali uvijek u okviru propisa koji jamče sigurnost i zaštitu korisnika. Inovacije ne smiju biti izgovor za zaobilaženje pravila i poštenog tržišta“, stoji u očitovanju.
Građani podržali aplikaciju
Dok institucije i taksisti problematiziraju pravni okvir, rezultati ankete provedene na portalu Hercegovina.info pokazuju sasvim drugačiju sliku među građanima.
Od 538 ispitanih u trenutku pisanja članka, njih 350 odnosno čak 65 posto podržava aplikaciju Aeroo, smatrajući da ona donosi konkurenciju i niže cijene. Tek 13 posto smatra da ugrožava legalne taksiste, dok ostatak građana traži dodatnu regulaciju ili izražava nesigurnost.
Sukob starog i novog
Slučaj Aeroo-a podsjeća na globalne rasprave koje su prethodile širenju Ubera, Bolta ili sličnih aplikacija. Gotovo svugdje gdje su se pojavili, dočekali su ih prosvjedi tradicionalnih taksi udruženja i pravne zavrzlame.
U BiH, gdje tržište taksi usluga često karakterizira netransparentnost i sumnje na nelojalne prakse, Aeroo se predstavlja kao „modernizacija koja unosi red“. Ministarstvo pak upozorava da se pravila ne smiju ignorirati i da se sigurnost putnika ne može prepustiti slučaju.
Taksisti iz cijele BiH najavljuju zajednički sastanak u utorak u Sarajevu, na kojem će pokušati usuglasiti daljnje korake protiv rada aplikacije Aeroo.
Uvođenje aplikacije Aeroo u Hercegovini otvorilo je pitanje koje će tek dobiti svoj epilog: treba li BiH ostati čvrsto u okviru postojećih propisa ili otvoriti prostor za inovacije koje već mijenjaju tržišta širom svijeta?
Jedno je jasno – sukob između starog i novog sustava tek počinje. Dok građani većinski pozdravljaju promjene, institucije poručuju da se modernizacija mora odvijati u skladu sa zakonom. Hoće li se naći kompromis između digitalne ekonomije i regulatornog okvira, ostaje otvoreno pitanje.
Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.