Kapetan Jadrolinijinog trajekta M/T Korčula odgovorio je ravnatelju Lučke uprave Dubrovačko – neretvanske županije kapetanu Antunu Banovcu koji je na prozivke o neadekvatno izgrađenoj novoj luci Ubli na Lastovu te pozivu na rješenje ovog problema, odgovorio prozivkama koje upućuju na nesnalaženje samog zapovjednika ovog trajekta. Kapetan Dujmović stoga želi ispraviti, kako kaže “netočne podatke koje je iznio ravnatelj Lučke uprave”, te njegovo priopćenje prenosimo u cijelosti.
– Dana 16. rujna 2025. godine na vašem portalu je objavljen članak pod nazivom Lučka uprava detaljno o prozivkama kapetana Jadrolinije za novu luku Ubli na Lastovu: ” Kako to da smeta samo jednom kapetanu ?”
U navedenom članku ravnatelj Lučke uprave Dubrovačko – neretvanske županije kap. Antun Banovac izjavljuje sljedeće, citiram: “Upoznati smo sa problematikom pristajanja i koliko nam je poznato samo kap. Dujmović ima veće primjedbe, iskreno to nas i ne čudi kada znamo da mu ponekad pri sasvim normalnim vremenskim uvjetima treba i do pola sata manevriranja da pristane u luku”.
S obzirom da je u ovoj izjavi iznesena neistina o mojem manevriranju sa trajektom ” Korčula ” u luci Ubli, kojom me se kao stručnu osobu omalovažava, molim da ovaj tekst objavite na vašem web portalu kao moj ispravak objavljene informacije.
“Trajekt na Ubli pristaje 9-14 minuta, a ne pola sata”
Što se tiče izjave ravnatelja Lučke uprave Dubrovačko – neretvanske županije kap. Banovca da oni znaju da meni ponekad pri sasvim normalnim vremenskim uvjetima treba i do pola sata manevriranja da pristanem u luku mogu kazati da časnici i posada trajekta te otočani koji dolaze dočekati trajekt vide da u normalnim vremenskim uvjetima moje manovre pristajanja sa trajektom ” Korčula ” na novoizgrađeni pristan u luci Ubli traju:
- 11 do 12 minuta ako pristajem lijevim bokom – pramcem trajekta na obalnu rampu a u to vrijeme je uključena i plovidba od Rta Kremene na otoku Prežba prema uvali Dragovode u dužini od 0,7 Nm i privez trajekta uz pristan,
- 9 do 10 minuta ako pristajem desnim bokom – krmom trajekta na obalnu rampu a u to vrijeme je uključena i plovidba od Rta Cuf prema uvali Ubli u dužini od 0,6 Nm i privez trajekta uz pristan i
- 13 do 14 minuta ako pristajem desnim bokom – krmom trajekta na obalnu rampu uz obaranje lijevog sidra sa 3 – 4 uze lanca u moru na bočnoj udaljenosti cca 60 – 70 metara od pristana, zbog vremenske prognoze bočnog vjetra iznad 25 čvorova u vrijeme isplova po redu plovidbe, kako bih mogao isploviti jer krmeni porivni strojevi i pramčani propeler trajekta ” Korčula ” iznad 25 čvorova bočnog vjetra i valova nemaju potrebnu snagu za udaljiti brod od pristana. U to vrijeme od 13 – 14 minuta uključena je i plovidba od Rta Cuf prema uvali Ubli u dužini od 0,6 Nm i privez trajekta uz pristan.
“Ovako se pristaje s obaranjem sidrenog lanca”
Navedena manovra pristajanja sa obaranjem lijevog sidra u more može potrajati cca 3 – 4 minute duže u slučaju da sidreni lanac, nakon što se sidro obori u more i povuče sa sobom cca 1,5 uza lanca, zapne i više ne izlazi iz lančanika u more tj. trajekt ga poteže za sobom pa se trajekt tada treba zaustaviti i 2 – 3 uze lanca puštati u more preko vitla a taj postupak traje 3 – 4 minute jer se lanac ne može ispuštati i prikupljati preko vitla istom brzinom kao što to može privezni konop.
Trajekti imaju pomične pramce i/ili rampe zbog kojih se mnogi lančanici, u nedostatku prostora na pramčanom dijelu broda izrađuju na način da su plitki i široki, da nemaju ravnu cijev vodilice lanca koja vodi lanac od vitla do sredine lančanika već imaju cijev vodilice koja je na nekim pozicijama zakrivljena pa tu može doći do zapinjanja lanca. Na nekim trajektima cijev vodilice lanca ne dolazi do sredine lančanika već lanac pada na kosu platformu i sa nje se kotrlja u sredinu lančanika. Zna se dogoditi da se u lančaniku karike lanca zapletu i u tom slučaju lanac može otežano izlaziti iz lančanika u more.
Na mnogim brodovima s klasičnim pramcem ima više mjesta za projektiranje i izradu lančanika na način da lanac od vitla do lančanika ide kroz ravnu cijev vodilice do sredine lančanika te da je lančanik dubok pa se lanac pri podizanju sidra može sam slagati u lančaniku.
Možda je ravnatelj lučke uprave Dubrovačko – neretvanske županije vidjevši sa pristana, ili mu je netko dojavio, da sam po bonaci došao sa trajektom cca 60 – 70 metara bočno od pristana, a ne vidjevši da obaram lijevo sidro, zaključio da mi manovra ne ide i da traje duže nego klasična manovra bez obaranja sidra u more pa me zbog toga javno proziva a bez da je prethodno provjerio informaciju.
Svi znaju da smo zbog specifične tehničke izvedbe lančanika i cijevi vodilice lanca na trajektu “Dubrovnik” imali trenutaka da nakon što je sidro s lancem dužine cca 1 – 2 uze oboreno u more da lanac nakon toga nije htio više ići u more kao i trenutaka da sidro nije htjelo ići u more pa smo morali po karikama lanca udarati teškim čekićem – macom da bi sidro krenulo a ako ni tada ne bi krenulo onda smo ga spuštali u more preko vitla a to je onda produživalo vrijeme trajanja manovre pristajanja u luku.
“U Ublima svi vjetrovi osim levanta i juga guraju trajekt na obalu!”
U luci Ubli na novoizgrađenom trajektnom pristanu, svi vjetrovi osim levanta i juga guraju trajekt na obalu pa je manji problem manovra pristajanja jer trajekt nošen vjetrom i valovima dođe na rivu takoreći i sam ali pri tom treba paziti da ga vjetar i valovi ne gurnu na pristan većom brzinom.
Otežana okolnost u manovri pristajanja je valjanje trajekta, pod utjecajem valova koji udaraju u pristan i vraćaju se prema trajektu, kada trajekt dođe na par metara bočno od pristana.
Mišljenja sam da će veći problem biti manovra isplovljavanja trajekta u slučaju jačeg lebića, pulenta i tramuntane jer vjetar i valovi guraju trajekt na obalu.
Ovo pišem na osnovu iskustva jer sam ovo ljeto doživio da pod utjecajem vjetra iz smjera WNW brzine 25 – 35 čvorova, koji nije bio najavljen u vremenskoj prognozi pa nisam oborio lijevo sidro u more, i valova koji su bočno gurali trajekt na obalu da nisam uspio na vrijeme isploviti sa trajektom jer kada bih ga udaljio metar – dva od pristana došao bi reful vjetra i opet bi ga vratio na pristan. Uz obavijest putnicima i svim nadležnim službama odgodio sam isplov dok vjetar nije pao na brzinu ispod 25 čvorova.
Čim vremenska prognoza najavljuje da će za vrijeme isplova trajekta iz luke biti vjetar brzine 25 čvorova i više, koji gura trajekt na obalu, bez obzira ako je za vrijeme uplova u luci bonaca na pristan pristajem desnim bokom sa krmenom rampom na obalnu rampu i u manovri pristajanja, na bočnoj udaljenosti broda cca 60 – 70 metara od pristana, obaram u more lijevo sidro sa 3 uze lanca u moru.
U slučaju nastupa takvog vjetra, koji sa refulima može biti i jači, na isplovu iz luke sidro služi kao pomagač pramčanom propeleru kod udaljavanja pramca broda od pristana. Ne obaram sidro iz zabave nego iz predostrožnosti i potrebe.
“Uvijek kod pristajanja brodom u luku treba pristajati na rivu sa koje ćeš lakše isploviti, a ne na rivu gdje ćeš lakše pristati”
Legendarni zapovjednici koji su plovili na trajektima Jadrolinije gospar kap. Nadramija, kap. Dužević, kap. Šišić, kap. Aleksić i mnogi drugi učili su nas, dok smo sa njima kao časnici palube plovili na trajektima u brzoj pruzi od Rijeke do Igumenice, da ako imaš izbor uvijek kod pristajanja brodom u luku treba pristajati na rivu sa koje ćeš lakše isploviti, a ne na rivu gdje ćeš lakše pristati, jer se ne smije dogoditi da ne možeš isploviti iz luke zbog vjetra koji te gura na pristan. Poznata je priča iz slavnih dana legendarne brze pruge Rijeka – Igumenica da se satovi mogu podešavati na osnovu vremena uplovljavanja i isplovljavanja trajekata Jadrolinije po lukama jer su uvijek bili u skladu sa objavljenim redom plovidbe.
Na žalost u luci Ubli trenutno nema alternativnog pristana jer je određen samo jedan pristan za trajekte pa u tom slučaju kao “osigurač” moram koristiti sidro.
Iz samo njemu znanih razloga ravnatelj kap. Banovac je svojim izjavama u javnosti u srpnju i rujnu ove godine, vezano uz izgrađeni trajektni pristan u luci Ubli, mene omalovažavao želeći me prikazati kao nesposobnog zapovjednika pa u tom smislu navodim sljedeće činjenice:
- iako sam od njega stariji samo godinu i dva mjeseca da sam, nakon odrađene kadeture, redovno završio Višu pomorsku školu u Splitu 1983. godine a on je diplomirao na VPŠ u Dubrovniku 1993. godine tj. stekao sam diplomu 10 godina prije njega,
- da sam stekao zvanje kapetana duge plovidbe 1988. godine u Lučkoj kapetaniji u Splitu a da je on to zvanje stekao 1998. godine tj. stekao sam to zvanje 10 godina prije njega,
- da se on prvi put poslije odrađene kadeture ukrcao na brod 1995. godine a da sam ja u to vrijeme bio zapovjednik trajekta ” Marko Polo “, na dužobalnim i međunarodnim linijama,
- da sam 1992. godine unaprijeđen za zapovjednika na trajektu ” Ilirija ” na dužobalnim i međunarodnim linijama, potom sam kao zapovjednik plovio na trajektu ” Slavija ” na dužobalnim i međunarodnim linijama, na trajektu ” Hanibal Lucić ” kojega sam doveo iz Latvije u zimskom periodu preko Biskaja, na trajektu ” Marko Polo ” i trajektu ” Dubrovnik ” u dužobalnim i međunarodnim linijama, na trajektu ” Petar Hektorović ” kojega sam doveo iz Danske u zimskom periodu ploveći preko Biskaja, na trajektu ” Zadar ” na dužobalnim i međunarodnim linijama te na trajektima ” Marjan “, ” Petar Hektorović ” i ” Korčula “,
- da sam često i po jakom vjetru sa trajektima ” Marko Polo ” i ” Dubrovnik ” pristajao u četverovez sa oborenim jednim ili dva sidra u moru i krmenom rampom oslonjenom na obalnu rampu u lukama Split, Ancona, Korčula, Bari, Krf i Igumenica te sa trajektima ” Ilirija ” i ” Zadar ” u luci Korčula i Ancona.
- da časno i uspješno obavljam dužnost zapovjednika na brodovima u Jadroliniji već 33 godine a da je on bio zapovjednik broda na inozemnim kompanijama pet godina od 2005. do 2010. godine,
- da mi je na Danima hrvatskog turizma 2006. godine u Cavtatu uručeno priznanje ” Djelatnik godine ” u kategoriji djelatnik u pomorskom prijevozu,
- da sam u sedam godina rada na trajektu ” Korčula ” zbog izrazito nepovoljnih vremenskih uvjeta, možda ukupno pet puta odustao od uplovljavanja u luku Ubli iako trajekt ” Korčula ” ima najlošije maritimne karakteristike ( rampa kao vanjska strana pramca, gaz od tri metra, velika bočna površini, slaba ” šija voga “, plitak pramčani propeler snage 355 kW / za usporedbu navodim da trajekt ” Petar Hektorović ima dva pramčana propelera ukupne snage 600 kW … ) od svih trajekata koji su plovili na liniji za otok Lastovo,
- da je velika razlika u obavljanju manovre pristajanja i isplovljavanja broda po stranim uređenim velikim lukama uz peljara i asistenciju dva – tri tegljača od obavljanja manovre po lukama na našim otocima, osobito noću, gdje nema peljara i mogućnosti asistencije tegljača, gdje su rive često kraće od broda i neosvijetljene, već su zapovjednik i posada prepušteni dragom Bogu i sebi samima te se nadaju da će ih na rivi dočekati privezivači koji će što brže prihvatiti brodske konope.
Svi navedeni podaci o ravnatelju Lučke uprave Dubrovačko – neretvanske županije kap. Banovcu javno su objavljeni na https:/danihrluka.eu ( Dani hrvatskih luka – Dubrovnik, 27.3. – 28.3.2025. ).
Prema svemu navedenome, po mojoj procjeni, ispada da sam ja kao zapovjednik trajekta u Jadroliniji više napravio manovri pristajanja – isplovljavanja u lukama nego što ravnatelj Lučke uprave Dubrovačko – neretvanske županije kap. Banovac ima sati plovidbe kao zapovjednik broda.
Ako mi ravnatelj Lučke uprave Dubrovačko – neretvanske županije kap. Banovac iz svog iskustva može dati savjet za sigurnije i brže obavljanje manovre uplovljavanja i isplovljavanja trajektom ” Korčula ” u luci Ubli rado ću ga saslušati, jer ja učim cijeli život, ali ne mogu prihvatiti da me omalovažava – poručuje kapetan M/T Korčula, Grgo Dujmović.
D.G.
PROČITAJTE JOŠ:
Dugogodišnji kapetan Jadrolinije u otvorenom pismu Butkoviću: “Ministre, ovo su ozbiljni sigurnostni problemi s novom lukom u Ublima na Lastovu!”
Jadrolinijinog kapetana Grgu Dumovića, čitatelji Morskog HR upoznali su kad je javno upozorio na kaos na moru splitskog akvatorija i ispred splitske luke s kojim se kao zapovjednik broda koji prevozi putnike, svakodnevno susreće. Da su ga poslušali tad, vjerojatno je da bi se spasio i jedan ljudski život koji
Lučka uprava detaljno o prozivkama kapetana Jadrolinije za novu luku Ubli na Lastovu: “Kako to da smeta samo jednom kapetanu?”
Nakon prozivki dugogodišnjeg kapetana Jadrolinije Grge Dujmovića o novoj luci Ubli na otoku Lastovu koja, prema njegovom sudu, ali i konkretnim primjerima koje je naveo, nije sigurna i kvalitetno sagrađena za tipove brodova koji tamo pristaju, odgovorili su iz Lučke uprave Dubrovačko-neretvanske. Ravnatelj ŽLU Dubrovačko-neretvanske, kapetan Anton Banova
