Konavosko polje, jedno od najvrjednijih obradivih područja juga Hrvatske, postaje prostor u kojem se spajaju obrana od poplava, krajobrazno uređenje i razvoj poljoprivrede – na korist lokalnog stanovništva i cijele države. Upravo je stoga i javnosti zanimljiv rad predstavljen na stručnom skupu „Upravljanje rizicima od poplava u Hrvatskoj“, koji se od 25. rujna održava u Vinkovcima, u organizaciji Hrvatskog društva za odvodnju i navodnjavanje (HDON), uz suorganizaciju Hrvatskih voda.
Skup je okupio vodeće stručnjake, predstavnike državnih i lokalnih institucija, akademske zajednice i dionike iz područja vodnog gospodarstva, a rezultirao je zbornikom s 14 znanstveno-stručnih radova. Cilj okruglog stola bio je razmjena iskustava u upravljanju rizicima od poplava te isticanje najnovijih izazova i rješenja u ovom strateški važnom području, od klimatskih promjena i tehničkih mjera zaštite, do međunarodne suradnje i razvoja suvremenih prognostičkih modela. Posebnu vrijednost programu dao je obilazak realiziranih projekata obrane od poplava u Slavoniji.
Na skupu je sudjelovao i Dubrovčanin Mario Obuljen, mag.ing.aedif., koji je uz Enesa Obračanina, Darija Kolarića i Joška Ercega, autor rada na temu zaštite od poplava u Konavoskom polju.
U radu je analizirano stanje postojećeg sustava odvodnje te su predložena rješenja kojima bi se moglo bitno smanjiti plavljenje stotina hektara polja. Današnji kapacitet evakuacije vode, 65 kubnih metara u sekundi, pokazao se nedovoljnim u uvjetima velikih oborina. Rekonstrukcija odvodnog tunela, kojom bi se kapacitet povećao na 100 kubnih metara u sekundi, značajno smanjila površinu i trajanje poplava.
Dodatnim analizama potvrđeno je da dimenzije tunela nisu glavni problem, one su dovoljne za potrebni kapacitet. Ograničavajući čimbenik je unutarnja hrapavost tunela, koja usporava protok i produljuje vrijeme plavljenja. Umjesto povećanja dimenzija ili gradnje novog tunela, učinkovitije rješenje je smanjenje hrapavosti oblaganjem unutarnje površine, čime se postiže veća brzina tečenja i brža evakuacija vode.
Autori naglašavaju i nužnost šireg seta mjera – obnove i nadogradnje kanalske mreže, podzemne drenaže, ravnanja poljoprivrednih tabli – baulacije, sadnje zaštitnih pojaseva te uređenja putne infrastrukture.
Obrana od poplava pritom nije samo tehnički zahvat, već i promišljanje prostora, od očuvanja krajobraznih vrijednosti i kulturno-povijesnih znamenitosti do odgovora na urbane izazove koje donose klimatske promjene. Integracija inženjerskih rješenja, prostornog planiranja i očuvanja baštine omogućuje skladniji i sigurniji razvoj Konavoskog polja.
Rad otvara i širu perspektivu – pitanje navodnjavanja i razvoja poljoprivrede kao geostrateškog interesa Hrvatske. Sustavi javnog navodnjavanja (NAPNAV) ključni su za povećanje domaće proizvodnje hrane, smanjenje uvoza i jačanje izvoza, čime poljoprivreda postaje snažan oslonac gospodarskog razvoja ruralnih područja i zelene tranzicije.
U daljnjem razvoju Konavoskog polja ključnu ulogu ima suradnja stručnjaka Građevinskog i Agronomskog fakulteta, Hrvatskih voda, Dubrovačko-neretvanske županije i Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, koja omogućuje interdisciplinarni pristup – od hidrotehničkih rješenja i agrotehničkih mjera do gospodarske valorizacije i prostornog uređenja. Projekt je već sada u fazi komasacije zemljišta, što ga čini jedinstvenim i cjelovitim primjerom planiranja.
Generalni direktor Hrvatskih voda, Zoran Đuroković poručio je kako je posao struke težak i odgovoran, od karata rizika do zakonskih rješenja, i stoga se mora raditi savjesno i s punom sviješću da iza svake mjere stoje ljudi i njihove sudbine.
