Stara gradska jezgra je utjelovljenje kulture, povijesti i arhitekture Rimskog carstva, no čovjek koji je bacio kamen temeljac na drevni Split je u njegovo središte donio – simbol Egipta!
Car Dioklecijan je 297. i 298. godine boravio u Egiptu gušeći pobunu u žestokom vojnom pohodu, a u slobodno vrijeme ga je zaokupirala egipatska kultura, zbog čega je pri povratku sa sobom donio dašak Afrike. Prenio je dvanaest kamenih ljepotica izgrađenih od afričkoga crnog granita i njima je ukrasio Palaču, no tek su rijetke preživjele stoljećima duga previranja. Osim dekapitirane sfinge smještene ispred Jupiterovog hrama i sitnih ostataka po muzejima, na Peristilu stoji jedina gotovo savršeno očuvana i svima vjerojatno najpoznatija egipatska skulptura.
Iako je prošlo više od tri tisuće godina od vladavine faraona Tutmozisa III. i davno su svršena vremena kada su sfinge bile čuvarice hramova i grobnica, sada će joj se pridružiti nove!
Zaštitni znak ljeta
Ne, splitski gradonačelnik se nije vratio s nikakve vojne operacije, niti ga fascinirala kultura neke okupirane zemlje, već sfinge dolaze na Peristil u sklopu scenografije za poznatu operu. ‘Aida‘ Giuseppea Verdija najpopularnija je predstava i zaštitni znak Splitskog ljeta, a sama radnja ‘opere nad operama‘ odvija se u drevnom Egiptu.
– Dioklecijan je u Peristil ugradio stupove od crvenog granita iz Asuana i drevnu sfingu, a sve je to idealna scenografija za ‘Aidu‘. Kada su redatelj Dražen Siriščević i scenograf Slaven Raos 2014. godine postavljali novu verziju Aide, pored izvorne sfinge na istočnoj strani Peristila kao kulisu dodali su i jednu na zapadnu stranu – pojašnjava nam Davor Vuković, glasnogovornik splitskog HNK.
– To je bio silikonski odljev originalne sfinge kojeg su izradili restauratori splitskog Restauratorskog odjela Hrvatskog restauratorskog zavoda. Budući da je ta “lažna” sfinga težila pola tone, za izvedbe ‘Aide‘ ove godine na 70. Splitskom ljetu izrađen je novi model od stiropora. Taj su posao obavili kazališni scenograf Ozren Bakotić i njegov asistent Teo Baučić – veli Vuković pokazujući fotografije iz dvorišta kazališnih radionica.
Potpuno jedinstven prizor; jedna pored druge stoje dvije sfinge, naizgled vjerne kopije one prave, barem 3600 godina stare peristilske koju su Splićani zvali “gorgona”. Nema sumnje kako je ove nove bilo puno lakše prenijeti i ustoličiti u srcu Splitu, a možete ih pogledati ovog vikenda dok su stacionirane za potrebe izvedbe ‘Aide‘.
