Odnosi između Turske i Izraela na najnižoj su točci od početka brutalne izraelske vojne kampanje u Pojasu Gaze koja je naišla na osudu velikog dijela međunarodne zajednice, ali, isto tako, ukazala i na njezinu nemoć da zaustavi ovaj rat i sukob svede u političko-diplomatske okvire s ciljem zaustavljanja neviđene patnje palestinskih stanovnika.
Upravo ovo posljednje bilo je i povod za najnoviji oštri verbalni napad turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana na Izrael, izrečen u nedjelju, na skupu turske vladajuće stranke AKP u crnomorskom gradu Rizeu.
Rekao je ni manje ni više nego da bi Turska mogla ući u Izrael pomoći Palestincima, kao što je to svojedobno napravila u Libiji i u Nagorno Karabahu.
“Moramo biti vrlo jaki kako Izrael (u) Palestini ne bi mogao raditi to što trenutačno radi (…)”, rekao je turski vođa., hvaleći rezultate domaće industrije oružja. “Baš kao što smo ušli u Karabah i u Libiju, mogli bismo nešto slično napraviti i njima”, izjavio je Erdogan u govoru koji je prenosila televizija,. A vijest su prenijeli brojni svjetski mediji, između ostalog i britanski Reuters.
Turski predsjednik nije precizirao kakvu intervenciju ima na umu, a predstavnici njegove stranke nisu odgovorili na upit o pojedinostima njegove izjave. Međutim, nije teško zaključiti kako je Erdogan mislio na vojnu intervenciju s obzirom na spomenute usporedbe s turskim vojnim angažmanima u Libiji i Nagorno Karabahu.
Erdoğan: Tragedija na palestinskom teritoriju prešla je granice tolerancije čovječanstva
Stigla izraelska reakcija
Izraelski ministar vanjskih poslova Israel Katz usporedio je turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana s iračkim čelnikom Sadamom Huseinom zbog njegovih riječi o mogućem slanju vojske u Izrael.
“Erdogan slijedi stope Sadama Huseina i prijeti napadom na Izrael. Samo se mora sjetiti što se tamo dogodilo i kako je sve završilo”, — napisao je Katz na društvenoj mreži X.
Podsjećamo: Turska je u siječnju 2020. poslala svoje vojne snage u Libiju kao potporu tamošnjoj Vladi nacionalnog jedinstva (GNA). Ujesen iste godine Ankara je podržala i Azerbajdžan u sukobu s Armenijom oko Nagorno-Karabaha. Azerbajdžanski predsjednik Ilham Aliyev tada je govorio o “zajedničkoj mirovnoj misiji između Rusije i Turske”, te su se turski vojnici i pojavili u navedenoj regiji, kao i ruski nakon postizanja zajedničkog dogovora.
Što se tiče palestinskog pitanja, Erdogan se zalaže za stvaranje neovisne palestinske države s glavnim gradom u istočnom Jeruzalemu u granicama iz 1967. godine, dok izraelski premijer Benjamin Netanyahu odbacuje ideju “dvije države”.
Oštra retorika
Nakon početka rata Izraela s Hamasom, Erdogan je više puta oštro osuđivao postupanja izraelske vojske u Gazi, a isto tako upućivao oštre kritike i uvrede Benjaminu Netanyahuu, uspoređujući ga i s Hitlerom kojeg je “otpisao” i više ne komunicira s njim.
“Moramo znati da sadašnji Hitler, Netanyahu i njegovi suučesnici neće moći pobjeći od odgovornosti. Koliko god daleko pobjegao, mi ćemo ga slijediti.” – kazao je jednom prilikom Erdogan.
Što se tiče Saddama Husseina, on je bio predsjednik Iraka od 1979. do 2003. godine, kada je njegov režim svrgnut, a tri godine kasnije bio je pogubljen tj. javno obješen u Bagdadu. Podržavao je Palestince i bio neprijateljski nastrojen prema Izraelu pa je tako čak 1991. Irak izveo i raketni napad na Izrael. Dvije zemlje do danas nemaju diplomatske odnose.
Europa nije svjesna: Orban poslao dramatičnu poruku o dolasku promjene kakva nije viđena 500 godina
