Split je posljednjih godina postao grad generacijskog i demografskog kontrasta. Dok se s jedne strane sve više brendira kao rastući studentski grad s jednim od najboljih sveučilišta, s druge strane mlade obitelji napuštaju grad zbog previsokih cijena, a naposljetku preostaju umirovljenici, koji posljednje godine života provode u potpunoj financijskoj i socijalnoj neizvjesnosti.
Zato ni ne čudi da je ideja o prenamjeni hotela “Zagreb” u studentski dom izazvala tako burne reakcije javnosti, koja se trenutačno polarizirala oko ove teme. Pojedinci s pravom traže proširenje smještajnih kapaciteta za studente koji ne mogu plaćati visoke podstanarine, ali isto tako je činjenica i da su prošla silna desetljeća otkad se u Splitu posljednji put izgradio državni dom za starije, te cijene i liste čekanja doista ponižavaju starije generacije.
Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, vidljivo je da približno 23 posto ukupnog stanovništva ima više od 65 godina, a to je gotovo svaki četvrti sugrađanin ili sugrađanka. Oko ove teme posebno se angažirao bivši SDP-ov kandidat za gradonačelnika Davor Matijević, koji je u minuloj kampanji iznio informaciju da više od 5000 Splićana čeka u redu za dom za starije te kako je zadnji dom izgrađen 1989. godine, odnosno prije gotovo 40 godina.
Odbijenice za domove
Istodobno, studenti koji su tek počeli živjeti prolaze kroz prave traume tražeći adekvatan smještaj po pristojnoj cijeni. Kako doznajemo iz Studentskog centra, na zadnjem natječaju za smještaj prijavilo se 2929 studenata, a pravo na subvencionirani smještaj ostvarilo ih je nešto manje od 1200. Lako se računicom može zaključiti da je “izvisilo” njih 1700.
– Važno je naglasiti da broj prijavljenih ne oslikava stvarnu potrebu za smještajem jer je ona značajno veća. U Splitu studira više od 9000 studenata koji žive izvan Splita i bliže okolice te realno imaju potrebu za smještajem u domu. Međutim, mnogi se ne prijavljuju jer unaprijed znaju da neće ostvariti pravo, pa stoga traže alternativno rješenje, odnosno najam stana – kaže nam Jerko Šarić, predsjednik Studentskog zbora Sveučilišta u Splitu.
Dodaje da se cijena smještaja u domu kreće od 70 do 110 eura mjesečno, a uključuje sve režije te bogat popratni sadržaj: teretane, sportske terene, prostore za druženje, dvorane za društvene igre, prostore za održavanje događanja i zabava, kao i više od 50 bicikala za rekreaciju.
Najveća potreba mladih
– Naši su domovi opremljeni s ciljem da studentima ponudimo najbolji smještaj u Hrvatskoj. Važno je istaknuti da cijena koju student plaća ne pokriva u potpunosti sve troškove održavanja, već se razlika nadoknađuje prihodima od ljetnog smještaja.
Smještajni kapaciteti tijekom ljeta koriste se ponajprije za različite akademske i društveno korisne programe – studentske radionice, sportska natjecanja, EU projekte, humanitarne aktivnosti, kao i za smještaj studenata na razmjenama i gostujućih profesora iz Europe. Tek nakon toga preostali kapaciteti stavljaju se na raspolaganje turistima, a cijena ovisi o stanju na tržištu i trenutačnoj popunjenosti objekata – pojašnjava Šarić praksu ljetnog “rentanja” domova turistima.
Napominje i da su svi domovi odnedavno klimatizirani, u tijeku je obnova sanitarnih čvorova u Hostelu, a madrace mijenjaju svakih pet godina, što ne radi ni jedan drugi dom u Hrvatskoj.
– Najveća potreba studenata u Splitu je povećanje smještajnih kapaciteta. Potražnja za subvencioniranim domskim smještajem daleko nadmašuje ponudu. Naš apel ide u smjeru širenja kapaciteta jer se samo time može osigurati da što veći broj studenata ima pristup sigurnom, kvalitetnom i povoljnom smještaju – zaključuje naš mladi sugovornik.
‘Deranje‘ penzionera
Kakva je brojčana situacija s domovima za starije? Sve su javne ustanove ovog tipa zapravo pod ingerencijom Splitsko-dalmatinske županije, a na temelju dostupnih podataka može se vidjeti kako su cijene za županijske domove drastično porasle posljednjih godina. Ulogu u finalnom iznosu svakako igra i stupanj usluge i njege.
Uzmimo za primjer objekt Zenta. Za prvi stupanj usluge, odnosno pokretne korisnike, cijene u jednokrevetnoj sobi su 706 eura, a u dvokrevetnoj do 658, bez dodatnih troškova. Za veći stupanj njege (polupokretni, nepokretni) cijene su više i mogu ići i do 850 eura za četvrti stupanj usluge u dvokrevetnoj sobi. Treba napomenuti da se ovim iznosima često pribrajaju dodaci za balkon, korištenje klime, hladnjaka, dijetalnu prehranu i slično, što značajno podiže konačni mjesečni iznos. Najskuplji je apartman za dvije osobe, koji košta 1077 eura, a najniža cijena smještaja u Splitu iznosi 470 eura.
Istodobno, cijene u privatnim domovima na splitskom području znatno su više i općenito se kreću od 1500 eura pa naviše mjesečno za smještaj, a u posljednje vrijeme teško je uopće pronaći smještaj ispod tog iznosa.
Šokantne brojke
– Jednostavno je preskupo i još najavljuju podizanje cijena. Mnogi ne mogu to sve platiti bez pomoći djece, koja “nadožuntavaju” preostali iznos. Puno umirovljenika čeka i po 10 godina da bi dobili mjesto, pa u očaju moraju posegnuti za privatnim domovima i prodavati vlastite stanove da bi mogli sve to platiti – kaže nam Asja Tomin, dugogodišnja volonterka, čelnica lokalnog Sindikata umirovljenika Hrvatske i aktivistica koja se 20 godina bori za prava umirovljenika.
Kako kaže, sramotno je i neshvatljivo da ovakav grad nema više umirovljeničkih domova na raspolaganju i svakako će se zauzeti za ideju prenamjene hotela “Zagreb”.
– Za studente ima drugih i boljih lokacija. To bi bila odlična stvar za grad jer je Zenta prebukirana, a u Lovretu je nemoguće doći na red. Ljudi se razbole i ne žele biti teret djeci, pa želim otvoreno poručiti – pustite ih da dostojanstveno umru. Pozivamo Grad, Županiju, državu, EU… Sigurno se može – poručuje Tomin, a doznali smo da čak i njezina udruga, sastavljena redom od umirovljenika, redovno mora namiriti potrebe Grada plaćajući najam, režije i druge namete.
O konkretnim brojkama izvijestila nas je i Helena Bandalović, pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu skrb i demografiju Splitsko-dalmatinske županije. Kako navodi, njezina institucija nositelj je osnivačkih prava nad ukupno četiri doma za starije osobe (Split, Lovret, Makarska i Vis), a Dom za starije osobe Split svoju djelatnost obavlja u tri objekta (dva u Splitu i jedan u Starom Gradu).
– U Domu za starije osobe Split smješteno je ukupno 690 korisnika, a na listi čekanja nalazi se 6600 osoba, od čega u odgodi 726. Broj kreveta jednak je broju korisnika, a sobe su od jednokrevetnih do najviše trokrevetnih. Najviše je dvokrevetnih – navodi Bandalović.
Političari nekonkretni
Sve se opet vraća na politiku i važnost da se čelni ljudi s obećanja prebace na konkretna djela. Bacivši pogled na predizborni program Tomislava Šute, može se vidjeti da je najavio subvencioniranje dijela cijene boravka u privatnim domovima za starije, a po potrebi i mlađima od 65 godina koji zahtijevaju 24-satnu skrb.
– Izgradit ćemo dva doma za umirovljenike, vodeći se time da prednost imaju umirovljenici 3. i 4. kategorije. Grad Split mora osigurati dostojanstven život umirovljenicima i osobama starije životne dobi – pisao je gradonačelnik uz najavu početka realizacije ove godine (koja se brzo bliži kraju), dok se na cijelu ovu dilemu oko domova danas osvrnuo i sam premijer Andrej Plenković.
– To nisu međusobno isključive ideje. Postoje kontakti između Studentskoga centra Sveučilišta u Splitu i Ministarstva obrane, s obzirom na itekako poznat problem smještaja studenata koji su u privatnom smještaju. Što više studentskih domova imamo u Splitu, to će studentima biti bolje i grad će u smislu svoga sveučilišnog pečata biti snažan.
Što se tiče domova za starije, mi smo Vlada koja je u ovom trenutku u fazi najveće investicije ikad. Hrvatsko društvo stari! Tu dilema nema, potrebe su sve veće i što se nas tiče, ova konkretna lokacija Duilova i hotela “Zagreb” je tako velika i toliko ima tamo kapaciteta, da ako postoji nekakav budući dogovor s Gradom, Vlada i Ministarstvo obrane će tu izaći u susret. Hajmo vidjeti što treba Splitu. A treba jedno i drugo. Dakle, tu sam ja “za – za” – diplomatski je poručio Plenković.
