Njemački kancelar Friedrich Merz izjavio je da se Europa nalazi u nesigurnoj situaciji s Rusijom , rekavši da kontinent ” nije u ratu , ali više nije ni u miru “. Njegova izjava, uslijedila je nakon niza eskalirajućih incidenata koji se pripisuju Moskvi posljednjih tjedana, poglavito kršenja zračnih prostora drugih zemalja.
Merz je upozorio da Rusija vodi “rat protiv naše demokracije i rat protiv naše slobode“, tvrdeći da je cilj Kremlja oslabiti Europsku uniju iznutra. Njegove su se primjedbe izrekle nedugo nakon što je Njemačka izvijestila o višestrukim upadima dronova tijekom noći 26. rujna u Schleswig-Holsteinu, što je dio šireg niza sumnjivih viđenja dronova zabilježenih i u Danskoj, Finskoj i Litvi.
Tusk: Ovo je naš rat
Jučer je poljski premijer Donald Tusk rekao da je “najveći i najvažniji zadatak europskih čelnika danas da osvjeste zapadna društva“ da je sukob u Ukrajini najozbiljniji rizik s kojim se suočavaju u 21. stoljeću. “Ovaj rat je ujedno i naš rat”, izjavio je Tusk, tvrdeći da je pitanje tog sukoba “od našeg temeljnog interesa”, jer bi poraz utjecao na cijelu zapadnu civilizaciju od Poljske do SAD-a. Pozvao je na “solidarnost i jedinstvo” unutar EU i NATO-a kako bi se tome suprotstavili.
Provokacije nisu ograničene samo na dronove. Estonski dužnosnici izvijestili su da su ruski borbeni zrakoplovi MiG-31 ušli u njihov zračni prostor iznad Finskog zaljeva, što je potaknulo Tallinn da zatraži konzultacije s NATO-om prema članku 4. U međuvremenu, u jednom od najizravnijih sukoba između NATO-a i Rusije do sada, Poljska je oborila ruske dronove tijekom velikog napada na Ukrajinu 10. rujna. Tri dana kasnije, Rumunjska je podigla borbene zrakoplove F-16 nakon što je otkrila upad drona na svoj teritorij.
Pitanje preuzimanja ruske zamrznute imovine
Uz ta upozorenja, Merz je ponovio svoj poziv Europskoj uniji da prenamijeni zamrznutu rusku imovinu za jačanje ukrajinske obrane. Sugerirao je da bi usmjeravanje sredstava u vojnu potporu moglo održati Kijev tri do pet godina, potencijalno iscrpljujući rusku sposobnost financiranja rata u punom opsegu. Ranije tijekom tjedna, 25. rujna, iznio je ideju o pretvaranju zamrznutih sredstava u beskamatni zajam od oko 140 milijardi eura.
Ovaj stav stavlja Berlin u sukob s čelnicima poput francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, koji je izrazio zabrinutost oko zakonitosti takvog poteza prema međunarodnom pravu. Kada je Rusija pokrenula invaziju 2022. godine, G7 je zamrznuo otprilike 0 milijardi ruskih središnjih bankovnih rezervi, od kojih se dvije trećine drži u klirinškoj kući Euroclear u Belgiji. Iako se Bruxelles opirao izravnoj konfiskaciji, koristio je profit ostvaren zamrznutom imovinom za financiranje obrane i oporavka Ukrajine putem mehanizma zajmova G7 u vrijednosti od milijardu dolara i zasebnih inicijativa EU.
Njemačka promjena stava odražava sve veću nelagodu unutar Europe dok se kontinent suočava s upadima dronova, hibridnim taktikama i dugotrajnim posljedicama trogodišnjeg otvorenog rata u Ukrajini.
Govoreći na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda 28. rujna, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov pokušao je umanjiti rizik od izravnog sukoba, inzistirajući da Moskva “nema namjeru ” napadati europske zemlje. Istodobno je upozorio da će svaki čin agresije protiv Rusije naići na “odlučan odgovor ” . Lavrov je rekao kako je Moskva pozvala države članice NATO-a da razrade “pravno obvezujuća sigurnosna jamstva” u Europi, ali je ponuda ignorirana.
Zoran Meter: Europa i Rusija na rubu rata. Tajni sastanak u Moskvi s predstavnicima europskih sila
