U prvih šest mjeseci 2025. Grad Mostar bilježi suficit jer proračunski prihodi i prenesena sredstva dolaze brže od trošenja.
No brojke skrivaju usko grlo. Kapitalni i namjenski projekti ozbiljno kasne, dio komunalnih i cestovnih naknada slabo se naplaćuje, a pojedini programi poput Mostar PASS-a ne isporučuju prihode razmjerno troškovima. Drugo polugodište odlučit će pretvara li se suficit u stvarne projekte ili u novi val prenesenih sredstava.
Brzi pregled brojki
U prvih šest mjeseci 2025. Grad Mostar je ostvario prihode od 78,60 milijuna KM, dok su rashodi i izdaci iznosili 44,86 milijuna KM. Time je ostvaren obračunski suficit od 33,75 milijuna KM. Godišnji plan rashoda iznosi 153,26 milijuna KM, a do 30. lipnja realizirano je 29,3 posto plana. Odnos između dinamike priljeva i potrošnje upućuje na to da se trošenje odvija sporije od plana te će druga polovica godine biti ključna za realizaciju kapitalnih i programskih stavki.
Prihodi ukupno: 78,60 mil. KM
Rashodi i izdaci: 44,86 mil. KM
Obr. suficit H1: 33,75 mil. KM
Plan rashoda 2025.: 153,26 mil. KM, izvršenje H1: 29,3%
Obrazloženje Proračuna 30.06.2025.. Mostar by Uredništvo hercegovina info
Prihodi
U prvom polugodištu 2025. porezni prihodi iznose 26,53 milijuna KM na plan od 57,06 milijuna KM, što je ostvarenje od 46,5 posto. Unutar toga porez na dohodak iznosi 11,68 od planiranih 21,70 milijuna KM ili 53,8 posto, indirektni porezi 11,16 od 24,66 milijuna KM ili 45,2 posto, a porez na imovinu 3,66 od 10,65 milijuna KM ili 34,4 posto. Porez na imovinu je ispod proporcionalne razine za pola godine.
Neporezni prihodi iznose 41,13 od planiranih 66,23 milijuna KM, što je ostvarenje od 62,1 posto. Glavni zamašnjak su namjenska sredstva i naknade povezane s gradnjom i komunalnim uslugama. Naknade za građenje i građevinsko zemljište dosegnule su 13,29 od 21,71 milijun KM ili 61,2 posto, što bi moglo upućivati na intenzivnu gradnju ili učinkovitiji obračun. Administrativne pristojbe su na 0,70 od 1,50 milijuna KM ili 46,5 posto.
Prihodi od elektroprivreda za potopljeno područje stabilno pristižu, u tekućoj godini evidentirano je 4,53 milijuna KM na opći i namjenski fond, uz dodatnih 2,81 milijun KM iskorištenih prenesenih sredstava. Istodobno su neke stavke poprilično slabe.
Tako primjerice korištenje zemljišta uz javne ceste je 0,27 od 1,21 milijun KM ili 22,1 posto, vinjete su 0,256 od 1,0 milijun KM ili 25,6 posto, a tehnički pregledi objekata 0,098 od 0,400 milijuna KM ili 24,4 posto. Cestovne naknade ukupno stoje vrlo visoko na 0,846 od 1,039 milijuna KM ili 81,4 posto, ali rezultat je djelomično potaknut uključivanjem značajnog iznosa prenesenih sredstava pa treba jasno razdvojiti prihode tekuće godine od povlačenja prijenosa.
Zbrojeno, sliku prihoda nose gradnja i komunalne naknade, dok pojedine naknade i porez na imovinu zaostaju.
Porezni prihodi: 26,53 od 57,06 mil. KM planiranih, izvršenje 46,5%.
Porez na dohodak: 11,68/21,70 mil. KM → 53,8%.
Indirektni porezi: 11,16/24,66 mil. KM → 45,2%.
Porez na imovinu: 3,66/10,65 mil. KM → 34,4%. Ovo je ispod proporcije za pola godine, vrijedi pitati ima li kašnjenja u obračunu ili naplati.
Neporezni prihodi: 41,13 od 66,23 mil. KM, izvršenje 62,1%. Glavni “motor” su namjenska sredstva i naknade povezane s gradnjom i komunalijama.
Naknade za građenje i građ. zemljište: 13,29/21,71 mil. KM → 61,2%. Jako visoko u H1, znak intenzivne gradnje ili boljeg obračuna.
Administrativne pristojbe: 0,70/1,50 mil. KM → 46,5%.
Naknada od elektroprivreda za potopljeno područje: tekuće godine 4,53 mil. KM realizirano na opći i namjenski fond, plus iskorišteno 2,81 mil. KM prenesenih. Stabilan dotok, ali trošenje tih namjenskih sredstava kasni.
Korištenje zemljišta uz javne ceste: 0,27/1,21 mil. KM → 22,1%. Slaba naplata.
Vinjete: 0,256/1,0 mil. KM → 25,6%. Prihodi slabi, dok se izdaci za posredničke provizije i nabavu dekorativnih elemenata događaju.
Tehnički pregled objekata: 0,098/0,400 mil. KM → 24,4%.
Cestovne naknade ukupno: 0,846/1,039 mil. KM → 81,4%. Za pravne osobe je čak 146% plana jer uključuje značajan iznos prenesenih sredstava. Treba jasno razlučiti što je prihod tekuće godine, a što povlačenje prenesenog.
Rashodi: gdje se troši, gdje kasni
Do 30. lipnja realizirano je 29,3 posto godišnjeg plana rashoda i izdataka, što potvrđuje poznati ritam lokalnih proračuna: redovni troškovi i subvencije teku, dok kapitalni i namjenski programi kasne. U praksi to znači da se servisiraju plaće, doprinosi, materijalni troškovi i transferi, dok je građevinski i opremni dio plana znatno ispod polovice.
Najizraženiji zaostatak bilježi Služba za civilnu zaštitu i vatrogastvo: od planiranih 8,60 mil. KM, u prvom polugodištu izvršeno je svega 72,9 tisuća KM. Posebno zabrinjava što kapitalne nabave od 4,73 mil. KM nisu ni krenule. Bez javno iznesenog plana nabave i rokova, teško je pratiti razloge zastoja i procijeniti hoće li se program provesti do kraja godine.
Slično je i s kapitalnim izdacima po gradskim područjima – izvršeno je 2,28 od 20,72 mil. KM, odnosno 11 posto, što upućuje na ozbiljno kašnjenje pripreme projekata i/ili ugovaranja radova. Kapitalni izdaci iz prihoda elektroprivreda (potopljeno zemljište) stoje na 0,369 od 3,539 mil. KM (10 posto), premda su ta sredstva stabilan izvor financiranja infrastrukture.
Suprotan primjer su kapitalni grantovi: plan 7,89 mil. KM, realizacija 7,84 mil. KM (oko 99 posto). Visoka realizacija na ovoj stavci pokazuje da su grantovi odobreni i knjiženi, no ne govori nužno koliko je radova zaista fizički izvedeno na terenu.
Zbrojeno, potrošnja ide ondje gdje sustav “diše” sam od sebe (plaće, režije, subvencije), a zastoji su u segmentima koji ovise o javnoj nabavi, projektiranju i izvođenju. Drugo polugodište po svemu sudeći, bit će presudno: ako ne dođe do ubrzanja kapitalnih i namjenskih programa, nominalni suficit mogao bi se pretvoriti u nova prenesena sredstva, a ne u završene projekte.
Subvencije javnim poduzećima
Isplate prema gradskim poduzećima teku prioritetno i stabilno, uz vidljive razlike u dinamici po korisniku.
JP Vodovod ima isplaćen cijeli plan u H1 (900/900 tisuća KM – 100%), a Gradske ljekarne također su na potpunih 100% (60/60 tisuća KM). Mostar Bus je na 60% (300/500 tisuća KM), kao i JP MO Sport (30/50 tisuća KM), dok je Deponija na 44,4% (400/900 tisuća KM). Zračna luka Mostar primila je 27,8% planiranog iznosa (400/1.440 tisuća KM).
Ovakav raspored ukazuje da se proračunska podrška najprije usmjerava u održavanje osnovnih komunalnih funkcija, uz postupno financiranje ostalih korisnika.
U tekućim komunalnim programima troškovi se kreću oko “polovice plana” do kraja lipnja. Javna rasvjeta bilježi 1,244/3,001 mil. KM (41,4%), a održavanje čistoće 0,601/1,449 mil. KM (41,5%). Stavka urbani mobilijar i dekoracija potrošila je 103,8 tisuća KM, a plan je povećan na 120 tisuća KM, što odražava dodatne intervencije (popravci, montaže/demontaže, dekor).
Projekt Mostar PASS u prihodovnoj strani H1 praktično ne postoji – evidentirano je 229 KM tekućih prihoda, uz 404 KM prenesenih, dok istodobno postoje određeni troškovi posredničkih provizija i operativne stavke.
JP Vodovod: 900/900 tisuća isplaćeno 100%.
Zračna luka: 400/1.440 tisuća.
Mostar Bus: 300/500 tisuća.
Deponija: 400/900 tisuća.
JP MO Sport: 30/50 tisuća.
Gradske ljekarne: 60/60 tisuća.
Javna rasvjeta: 1,244/3,001 mil. KM el. energije u H1 → 41,4%.
Održavanje čistoće: 0,601/1,449 mil. KM → 41,5%.
Urbani mobilijar i dekoracija: potrošeno 103,8 tisuća i plan povećan na 120 tisuća.
Mostar PASS: prihod tekuće godine praktično simboličan 229 KM plus prenesenih 404 KM, a postoje troškovi provizije i operativne stavke. Treba evaluacija modela.
Kultura i manifestacije
U kulturnom portfelju dinamika je neujednačena. Ramazan – manifestacije su realizirane u cijelosti (40.000 KM – 100%), dok je Advent na 13.500 od 40.000 KM (oko 34%). Zanimljivo je kako za stavke Srpski Božić i Srpska nova godina obje pozicije pokazju po 0 KM i u planu i realizaciji.
Grant za Novu godinu – realizirano u iznosu 48.965 KM (iz sredstava granta), odnosno sa 24%.
Usto je uvedena nova stavka “Stari most – obilježavanje obnove i upisa na UNESCO” u iznosu 50.000 KM, prebačena iz akumuliranog suficita iz 2021. godine. Transferi prema udrugama i ustanovama kulture teku snažno, a dio sredstava prelijeva se odlukama na treće subjekte (npr. Udruga Moba, JU Kulturni centar Sjever). Takav model je možda legitiman, ali traži jasne kriterije i transparentno obrazloženje odabira upravo tih udruga i učinaka tih odluka.
U području odgoja i obrazovanja većina stavki do kraja lipnja bilježi 40–60% godišnjeg plana. Prijevoz učenika u osnovnim školama iznosi 1,164 od 2,25 mil. KM (oko 51,7%), a u srednjim školama 110 od 220 tisuća KM (50%). Izdaci za mlade su na 261,7 od 660 tisuća KM (oko 39,7%). Slika sugerira uredno financiranje redovitih programa, uz potrebu da se do kraja godine mjerljivo prikažu rezultati potpora u kulturi i učinci manifestacija na zajednicu i posjetitelje.
Ramazan manifestacije: 40.000 KM realizirano 100%.
Advent: 13.500/40.000 KM.
“Stari most obilježavanje obnove i upisa UNESCO”: dodana nova pozicija 50.000 KM prebačena iz akumuliranog suficita 2021.
Odgoj i obrazovanje: većina stavki je oko 40 do 60% plana do lipnja. Prijevoz učenika OŠ 1,164/2,25 mil. KM, SŠ 110/220 tisuća. Izdaci za mlade 261,7/660 tisuća.
Što bode oči ili traži objašnjenje
Velik suficit H1 nastaje ponajprije zato što se kapitalni i namjenski programi ne realiziraju planiranom dinamikom. To je rizik za “grickanje” proračunske 2025. u zadnjem kvartalu, s mogućim prebacivanjem u 2026.
Slaba naplata naknada za javne površine, korištenje zemljišta uz ceste i taxi stajališta. Potencijalno “curenje” prihoda ili troma naplata.
Mostar PASS ima minimalne prihode u H1, a troškove ipak generira. Treba dati KPI-je ili odluku: pivot, popravak distribucije, ili gašenjem smanjiti trošak.
Civilna zaštita i vatrogastvo. Velika namjenska sredstva, ne troše se. Ako su programi i oprema stvarna potreba, zašto stoji nabava.
Preusmjeravanja i grantovi u kulturi i manifestacijama. Nije nužno sporno, ali traži javno obrazloženje kriterija i evaluaciju učinaka.
Cestovne naknade za pravne osobe preko 100% plana zbog uključenih prenesenih sredstava. Prezentacija bi trebala jasnije odvojiti tekuću naplatu od korištenja prenosa.
Porez na imovinu ispod proporcionalnog ritma. Je li razlog obračunski kalendar, žalbeni postupci ili slabija naplata.
Kapitalni projekti po gradskim područjima na 11% do lipnja. Hitno treba plan nabave i vremenski plan radova po stavkama.
Suficit od 33,75 mil. KM vjerojatno će se na sjednici Gradskog vijeća predstaviti kao “uspjeh”, no prema podacima iz ovog dokumenta, više djeluje kao statistika sporog trošenja, naime, do 30. 6. realizirano je tek 29,3% godišnjeg plana rashoda.
U drugom polugodištu tako bi trebalo potrošiti 108,4 mil. KM (oko 2,4 puta tempa iz prvog polugodišta) a bez ubrzanja nabava to je malo vjerojatno.
Civilna zaštita i vatrogastvo stoje na 0,8% (72,9 tisuća od 8,60 mil. KM), kapitalni izdaci po područjima na 11%, a iz prihoda elektroprivreda tek 10% — ključni programi su blokirani.
Istodobno, subvencije i režijski troškovi idu, a projekti poput Mostar PASS-a iako pompozno najavljivane kao ideje koje će donijeti milijune u gradsku blagajnu ne generiraju prihode. Kapitalni grantovi su gotovo u cijelosti knjiženi, ali to ne dokazuje izvedbu na terenu.
Bez javnog plana nabave s konkretnim rokovima i mjesečnih izvještaja o napretku, ovaj suficit bi se u prosincu mogao pretvoriti u novi prijenos sredstava u 2026. godinu, a ne u asfalt, opremu i stvarne usluge koje bi poboljšale kvalitetu i standard života svih građanki i građana Mostara.
Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.
