Atentati, ratovi i nasilje tresu svijet, što radi Hrvatska? ‘Oni prvi moraju znati što se kuha’

Trebao je to biti samo još jedan predizborni skup Republikanaca koji su se u velikom broju te subote 13. srpnja u Pennsylvaniji okupili kako bi čuli i vidjeli Donalda Trumpa, svog kandidata na predsjedničkim izborima. Nekoliko minuta nakon što se popeo na pozornicu odjeknuli su hici, Trump najednom pada ispod govornice, a na njega se bacaju tajni agenti.

Nastaje totalni kaos i pomutnja, Trump se ubrzo pridiže, vidno krvave glave, zamahujući šakom dok ga tajna služba odvodi s pozornice. Dvadesetogodišnji Thomas Crooks pucao je u Trumpa s krova proizvodne tvornice udaljene više od 120 metara od pozornice. Ispalio je osam hitaca prije no što ga je usmrtio snajperist iz Tajne službe SAD-a. Ubijen je jedan civilni sudionik skupa, a još je dvoje teško ozlijeđeno.

Trump je odvezen u bolnicu zbog ozljede uha te je ubrzo otpušten u stabilnom stanju, no Amerikanci su zapali u stanje dubokog šoka. Još od doba Reagana nisu svjedočili pokušaju atentata na bivšeg ili aktualnog predsjednika Sjedinjenih Američkih Država.

Atentat na slovačkog premijera: ‘Na rubu smo građanskog rata’

Dva mjeseca ranije, 15. svibnja, slovački premijer Robert Fico teško je ranjen u atentatu koji se dogodio u gradu Handlova. Upucan je iz velike blizine u trbuh i zglob te je završio na hitnim operacijama. Stanje mu je bilo ozbiljno, no život mu je spašen. Osumnjičenog Juraja Cintulu, 71-godišnjaka koji se protivio Ficovoj nacionalnoj i međunarodnoj politici, policija je zadržala na mjestu događaja.

Zanimljivo, slučaj Trumpa i Fica imao je još nešto zajedničko. Iako je odgovornost za atentat poglavito na počiniteljima, nasilje se nije pojavilo iz vedra neba. U oba slučaja pisalo se o toksičnoj retorici i duboko podijeljenom društvu. Trumpa se uspoređivalo s Hitlerom, nazivalo čovjekom koji će postati diktator te koji je prijetnja Americi. Ni on svojim političkim protivnicima nije ostao dužan.

Govoreći na tiskovnoj konferenciji, slovački ministar unutarnjih poslova Matúš Šutaj-Eštok rekao je da je napadač bio politički motiviran i da je na Fica pucao pet puta. Najavio je da će nakon napada na Fica biti pojačana zaštita dužnosnika i nekoliko medija, kao i svih u parlamentu. Pozvao je na prestanak širenja mržnje. “Mi smo na rubu građanskog rata. Atentat na premijera je potvrda toga”, dodao je Matúš Šutaj-Eštok.

Tijekom kampanje prije izbora za europski parlament, zabilježeno je više incidenata, od kojih su neki bili vrlo ozbiljni. Podsjetimo, dansku premijerku Mette Frederiksen muškarac je napao u glavnom gradu Kopenhagenu, a u Njemačkoj je zabilježen čitav niz napada na političare. Nakon što su napadnuti lijevo orijentirani političari i aktivist Zelenih, došlo je do stravičnog napada nožem na okupljene na desničarskom prosvjedu u Mannheimu na jugozapadu Njemačke. Njemačka policija ustrijelila je muškarca koji je jednu osobu ozlijedio po nozi, a policajac koji je pokušao intervenirati dobio je rez po vratu. Kasnije je preminuo.

Zabrinjavajući porast nasilja u zemljama Zapada

Svi ovi događaju odvili su se u svega nekoliko mjeseci, a ukazuju na zabrinjavajući rast nasilja u zapadnim društvima. Političari su znali doživjeti svašta, no rijetko se viđala ovakva razina agresije u ovako kratkom razdoblju.

Hrvatske službe to itekako dobro znaju. Prije četiri godine jedan čin na Markovu trgu šokirao je javnost. Danijel Bezuk pucao je na Banske dvore. 12. listopada 2020. godina. Bezuk je u 8.06 dotrčao na Markov trg, ispalio rafal na zgradu Vlade i pritom policajca koji je stajao na ulazu pogodio s četiri metka. Drugom policajcu propucane su hlače. Treći policajac prošao je neokrznut. Bezuk je ispalio više od 20 hitaca.

Bezuk je istog dana počinio samoubojstvo. Otada je Markov trg opasan zaštitnim ogradama, a razina sigurnosti štićenih osoba i objekata je pojačana. ‘Podebljano’ je fizičko osiguranje najviših državnih dužnosnika, uključujući predsjednika, premijera, ministara obrane, unutarnjih i vanjskih poslova, ali i njihovih obitelji. Pojačan je i broj vozila u koloni kojom se prevozi štićena osoba.

Pitali smo MUP planira li se povećanje sigurnosti štićenih osoba

S obzirom na porast nasilja nad političarima, posebno nakon slučaja Trump i Fico te činjenice da će se u Hrvatskoj krajem godine održati predsjednički izbori s kampanjom u kojoj će kandidati izlaziti među ljude, pitali smo MUP kako ocjenjuju trenutnu razinu sigurnosti štićenih osoba u Hrvatskoj s obzirom na navedene incidente. Pitali smo i planira li se povećanje razine sigurnosti štićenih osoba te u kojim slučajevima se donosi takva odluka.

“Sukladno odredbama Uredbe o određivanju štićenih osoba, objekata i prostora te provođenju njihove zaštite i osiguranja sigurnosno-obavještajne agencije provode protuobavještajnu zaštitu i druge mjere i radnje iz svoje nadležnosti u svrhu pravodobnog prikupljanja podataka o mogućoj ugrozi te izrađuju sigurnosne prosudbe moguće ugroženosti štićenih osoba, objekata i prostora, a ustrojstvena jedinica Ministarstva unutarnjih poslova nadležna za posebne poslove sigurnosti „izrađuje Plan osiguranja štićenih osoba, objekata i prostora na temelju sigurnosne prosudbe.

Sigurnosna prosudba, kao i drugi izvori podataka i informacija na osnovu kojih se izrađuje Plan osiguranja štićenih osoba, objekata i prostora, kontinuirano se nadopunjuju i periodično obnavljaju, zbog čega se Plan osiguranja bazira na najsvježijim dostupnim sigurnosno-značajnim podacima kojima raspolažu nadležne sigurnosno-obavještajne agencije i ustrojstvene jedinice Ravnateljstva policije kako bi se kontinuirano održavala potrebna razina sigurnosti, a mjere zaštite i osiguranja prilagođavaju se prikupljenim sigurnosnim saznanjima i specifičnostima mjesta posjete štićenih osoba.

Napominjemo da su konkretni podaci na temelju kojih se mijenjaju razine zaštite i osiguranja štićenih osoba, objekata i prostora označeni određenim stupnjem tajnosti i kao takvi ne mogu se iznositi u javnosti”, odgovaraju nam iz MUP-a.

Kalinić: Ova služba treba znati kuha li se nešto

Pavle Kalinić, stručnjak za sigurnost i bivši pročelnik zagrebačkog Gradskog ureda za upravljanje u hitnim situacijama, slaže se da svi političari moraju biti adekvatno osigurani, a smatra da se tome mora posvetiti pozornost i uoči nadolazeće kampanje za predsjedničke izbore, koji se održavaju krajem godine.

“Ne samo predsjedniku nego i svim predsjedničkim kandidatima. Kada ste imali ovaj slučaj s Trumpom, bilo je tu puno propusta. Primjerice, svaki političar bi trebao imati pancirku na sebi. Iako, mislim da ćemo u ovom slučaju tek nakon što prođe mnogo godina saznati tko zapravo stoji iza atentata”, rekao je Kalinić za Dnevno.hr.

“Zaštita je potrebna svima, vrijeme je nesigurnosti. Najbolji vam je pokazatelj da do devedesetih niste imali protuprovalna vrata, a danas ih imaju svi, razina sigurnosti iz dana u dan tone. Vidite i što se događalo prije Olimpijade i kakve su to sigurnosne razine. Nikada ne možete sve pokriti sto posto. Da, zaštita političara je potrebna. Ključna informacija su obavještajni podaci koji bi trebali znati da li se nešto kuha”, zaključuje.

Jesmo li u najopasnijem dobu ikad? NATO gotovo objavio rat Rusiji, SAD dovodi nuklearke u Europu