Udio američkog dolara u globalnim deviznim rezervama pao je u drugom tromjesečju godine na najnižu razinu u tri desetljeća, priopćio je u srijedu Međunarodni monetarni fond (MMF).
Dolar je činio 56,3% alociranih rezervi između travnja i lipnja, što je pad od 1,5 postotnih bodova u odnosu na prethodno tromjesečje i najmanji udio od 1995., iako je pad uglavnom posljedica kretanja tečaja, a ne aktivne prodaje središnjih banaka, navodi se u izvješću.
“Učinci tečaja uzrokovali su gotovo sav pad udjela američke valute u deviznim rezervama”, napisali su istraživači MMF-a Glen Kwende, Erin Nephew i Carlos Sanchez-Munoz. Procijenili su da je oko 92% pada posljedica promjena u vrednovanju/tečaju.
Tradicionalna uloga dolara kao sigurne valute?
Dolar je u tom razdoblju pao za 9% u odnosu na euro, 11% u odnosu na švicarski franak i 6% u odnosu na funtu sterlinga, opterećen povećanjem carina američkog predsjednika Donalda Trumpa, njegovim pritiskom na Federalne rezerve da snizi kamatne stope i poreznim promjenama koje povećavaju deficit, a usvojene su 4. srpnja, prema MMF-u.
Ukupne alocirane devizne rezerve iznosile su 12,03 bilijuna dolara krajem lipnja. U prvoj polovici 2025. dolar je pao za više od 10% u odnosu na glavne valute, što je najgori početak godine od 1973. Zabilježeni pad bio je u suprotnosti s tradicionalnom ulogom dolara kao sigurne imovine.
Rusija i Kina su ubrzale napore da se udalji od dolara i eura. Jedan od razloga je i isključenje ruskih financijskih institucija iz zapadnog financijskog sustava 2022. godine. Zemlje su povećale trgovinu s međunarodnim partnerima koristeći njihove nacionalne valute. Taj trend sve više podržavaju članice BRICS-a.
Poznati francuski ekonomist: ‘BRICS je donio kolosalnu odluku o kojoj nitko ne priča’
