Bosni i Hercegovini je odmah nakon poplava obećana međunarodna pomoć u vrijednosti većoj od 30 milijuna maraka, no ona se još uvijek najvećim dijelom ne troši dok se ne izradi plan. Osim toga, općine, županije i entiteti dobivali su novac i od građana putem donatorskih računa. Prema podacima koje je prikupio Detektor, na taj je način prikupljeno više od pet milijuna maraka.
Vlasti koje upravljaju tim sredstvima odugovlačile su s dostavljanjem odgovora Detektoru ili su upite ignorirale pa nije bilo moguće prikupiti potpune podatke.
Podaci dobiveni iz osam općina pokazuju da se najveći dio novca još uvijek nije potrošio za pomoć građanima.
Istodobno, nevladine humanitarne organizacije već su usmjerile građanima više milijuna maraka. Udruženje Pomozi.ba doniralo je obiteljima koje su izgubile domove po 100.000 maraka, a ukupno su prikupili više od sedam milijuna maraka.
Saradnje nevladinih i vladinih tijela nema, ističe direktor Pomozi.ba Elvir Karalić, i tu vidi najveću priliku za poboljšanje.
„Nažalost, u ovom slučaju vidimo da dosta, dosta sporije idu neke stvari kada je riječ o vladinom sektoru“, kaže Karalić.
Do sada su donirali i građevinski materijal za obitelji čije kuće nisu potpuno uništene. Pomoć je krenula od otkopavanja zatrpanih kuća, doniranja hrane, vode, zaštitne opreme, lopata, krampova, gumenih čizama, agregata, sušilica, strojeva za pranje pod visokim pritiskom…
„Faza po faza kako je išla, tako smo se mi uključivali, i još je pred nama puno, puno posla. Pred Novu godinu kupili smo zemljište u Donjoj Jablanici, nekih gotovo osam i pol duluma, platili smo 590.000 maraka. Tamo je planirana izgradnja naselja za stradale baš iz Donje Jablanice. U narednom razdoblju vidjet ćemo koliko će se kuća moći izgraditi“, kaže Karalić.
Bolju suradnju imaju s općinskom razinom, dodaje, gdje i dalje nedostaje novca.
U Jablanici su prikupili gotovo 850.000 maraka, no do sada su potrošili svega 170.000. Novac je većim dijelom otišao lokalnom komunalnom poduzeću i tvrtkama za čišćenje terena, gorivo i hranu tijekom akcija spašavanja.
U Jablanici je uništeno 49 kuća i drugih građevina, a 181 je oštećena.
Načelnik Emir Muratović nije odgovorio na višekratne pozive za komentar.
Iz Općine Konjic su Detektoru u studenome potvrdili da su prošle godine prikupili 424.000 maraka, no u naknadnim odgovorima uputili su na podatke na svojoj internetskoj stranici koji pokazuju da je Općina od građana, tvrtki i drugih općina i razina vlasti dobila više od tri milijuna maraka. Zaprimili su više od 600 prijava štete građana i poduzeća.
Općina Kreševo prikupila je 705.000 maraka. Naveli su da je dio utrošen za radove i usluge čišćenja putova prema poplavljenim područjima. Preostala sredstva planiraju utrošiti na obnovu oštećene infrastrukture. Ukupna procijenjena šteta na području iznosi 27 milijuna maraka.
Drvar nije otvarao podračune za pomoć niti sakupljao donacije, a Gradsko vijeće Visokog odgovorilo je da nema informaciju o otvaranju podračuna za prikupljanje pomoći.
Ministarstvo financija Hercegovačko-neretvanske županije otvorilo je račun, ali je prikupilo svega 4.300 maraka za sanaciju šteta od poplava.
Tek mjesec dana nakon prvog, i tek nakon trećeg upita, Općina Breza je sredinom siječnja odgovorila da su primili mail i da će naknadno dostaviti odgovor.
Srednjobosanska županija nije odgovorila na višekratne upite za dostavu podataka.
Općina Fojnica otvorila je poseban podračun za prikupljanje pomoći, gdje su do polovice siječnja prikupili 268.000 maraka i 21.000 eura. Dio sredstava utrošen je za isplatu radova tvrtkama koje su radile na čišćenju terena. Šteta je procijenjena na više od 58 milijuna maraka.
Iz Općine su naveli da su pomagali građanima od prvog dana – čišćenjem korita rijeka i putova, doniranjem opreme, alata i hrane – ali da nisu imali sredstava za izravnu novčanu pomoć.
„Općina nije u mogućnosti financijski pomoći u sanaciji poplavljenih objekata, još uvijek očekujemo najavljena sredstva, koja ćemo odmah usmjeriti prema stanovništvu“, rekao je načelnik Fojnice Sabahudin Klisura.
Robert Oloz iz mjesta Luke kod Fojnice u poplavama je pretrpio veliku štetu – oštećena mu je kuća, imanje i ribnjak. Smatra da se pomoć u Fojnici dijeli po stranačkim ključevima.
„Tko je bliže vladajućim strankama, njemu se bolje uredilo i iskopalo, dok pojedincima kao što sam ja, koji nisu vezani ni za jednu političku stranku, ove mašine i ljudi iz Civilne zaštite nisu pomagali. Pomoć su pružale isključivo humanitarne organizacije, Pomozi.ba te prijatelji i rodbina“, kaže on.
Njega posebno brine otpad koji i dalje stoji u dvorištima, iako je bilo dogovoreno da će se ukloniti.
„Toga ima možda dvadesetak kamiona i stvarno ne znam što da radim. Ako ne odvezu na proljeće, nemam ideju kako to riješiti“, kaže Oloz.
Osim donacija, općine, županije i entitet imaju pravo i na sredstva iz naknada za zaštitu od prirodnih i drugih nesreća te vodnih naknada, koja se mogu usmjeriti građanima. Unutar jedne godine do 40 posto tih naknada može se potrošiti na hitne mjere zaštite, spašavanje i sanaciju kada se proglasi izvanredno stanje, kao što je bilo nakon poplava u listopadu.
U posljednjih deset godina kroz ove naknade prikupljeno je više od 330 milijuna maraka, pokazuju podaci koje je, kao odgovor na zastupničko pitanje, dobio Admir Čavalić iz Parlamenta Federacije BiH.
Iz Federalne uprave civilne zaštite potvrdili su da su 2024. godine imali više od 20 milijuna prikupljenih sredstava, ali da je u listopadu utrošeno svega 165.000 maraka, i to za Drvar, Fojnicu, Kiseljak, Kreševo te za druge troškove.
Uz domaće donacije, Ministarstvo financija i trezora otvorilo je dva podračuna na koja je uplaćena međunarodna pomoć od oko 30 milijuna maraka, no ni ta sredstva još uvijek nisu iskorištena.
Podaci su prikupljani do 17. siječnja 2025. godine. Detektor će ih ažurirati kada dobije nove odgovore na upite o trošenju sredstava. Detektor Data su baze podataka koje pokrećemo kada postoji veliki interes javnosti za informacije koje nisu lako dostupne ili vlasti nisu dovoljno transparentne o njima.
