U Gradskoj vijećnici održana je javna rasprava o izmjenama i dopunama Regulacijskog plana Bijeli Brijeg I – faza III.
Predstavnici Grada i Zavoda za prostorno uređenje poručili su kako je cilj rasprave prikupiti terenske sugestije građana i prilagoditi nacrt plana, uz napomenu da je riječ o „radnoj verziji“ budućeg prijedloga.
Na početku je načelnica Odjela za urbanizam i građenje Dragana Parmać pozvala građane na aktivno sudjelovanje: „Vi ste ovdje kod svoje kuće. Ne ustručavajte se govoriti, pitati i davati sugestije. Tu smo da saslušamo i ugradimo ono što je korisno za sredinu.“
Prometno rješenje i uređenje oko studentskog doma
Mirza Šahović, direktor Zavoda za prostorno uređenje Grada Mostara je predstavio korekcije proizašle iz protekle godine zaprimanja primjedbi. Naglašeno je širenje prometnice ispred studentskog doma i formiranje pločnika s parkiranjem: „Sadašnja prometnica je neposredno uz objekt. Predviđen je plato širine oko pet do šest metara i dvosmjerna cesta punog profila od šest metara.“
Najavljeno je i povezivanje vrha tribina stadiona s novoprojektiranom cestom te više pješačkih veza, uključujući šetnicu prema crkvi i uređenje zelenih i parkovskih površina.
Pravila gradnje: udaljenosti, visine i parkiranje
U raspravi o individualnoj i kolektivnoj gradnji pojašnjeno je da zona individualnog stanovanja omogućuje nadogradnje unutar propisanih uvjeta, dok kolektivne zgrade imaju strože kriterije: minimalne površine parcela, koeficijente zauzetosti i izgrađenosti te obvezan broj parkirnih mjesta.
Za odnose između zgrada i kuća istaknuto je pravilo da „čelne fasade moraju biti udaljene najmanje zbroj visina objekata podijeljen s dva“, kako bi se očuvala insolacija i spriječilo zasjenjenje.
Što će biti s nelegalnom zgradom na Bijelom brijegu?
Više pitanja i prigovora odnosilo se na već izgrađeni stambeno-poslovni objekt u obuhvatu plana, poznatu zgradu iz afere “Urbicid”
Građani iz susjedstva upozorili su na gubitak svjetlosti i prometni kolaps, kao i na činjenicu da je na mjestu gdje je predviđena kuća, odnosno objekt individualnog stanovanja izgrađena zgrada od šest katova, zbog koje je podignuta i optužnica za visoku korupciju protiv tadašnjeg šefa službe za građevinske propise, Zdravka Čuljka.
Pojedini sudionici pozvali su se na drugostupanjska i sudska rješenja u vezi spornog objekta.
“Prekršen je Zakon o prostornom uređenju HNŽ i Zakon o građenju. Optužnica navodi da je investitoru pribavljena korist od 200.000 KM, a šteta Gradu Mostaru.”
Stanari zgrade iznijeli su zajednički stav i naglasili socijalnu dimenziju problema: „U ovoj zgradi je 42 obitelji, od toga 22 s prvim stambenim kreditom. Živi 21 dijete mlađe od sedam godina. Kupovali smo stanove uz ovjerene ugovore i bankovne hipoteke. Ne želimo biti taoci tuđih odnosa, želimo legalne papire i miran život“, poručili su oni putem svog predstavnika.
Javio se i odvjetnik stanara, Rešad Tvrtković.
“Bitna činjenica je da su svi stanari zaključili ugovore o kupoporodaji 2019. i 2020. godine a tek 2022. stanari zgrade su reagirali, a po mom mišljenju nisu adekvatno reagirali kad su trebali prema nadležnim inspekcijama. Ono što je danas na terenu je da su se mnog obitelji tu već saživjele, ostvarile svoju svakodnevnicu. Postoji i pravosnažna uporban dozvola za objekt ovakav kakav je izgrađen. U vakvim slučejavima gdje s pozicije stanara imamo 2 tereta, teret postojećih stanara koji spominju vidik, smanjenu svjetlost i umanjenje vrijednosti nekretnina od nekih 30 posto, a imamo totalni teret stanara gdje bi ovakvim rješenjem ostali bez svojij domova. Svakako je manji teret imati manju cijenu nekretnine nego ostati bez krova nad glavom.
Moramo posmatrati i iz aspekta Grada koji mora razmisliti o pravcu štoće biti alternativa za postojeće stanare ovog predmetnog objekta ako se isti ne uknjiži prema gabaritima kakav je danas na terenu. Radi se o 3564 metra kvadratna i tržišna vrijednost je preko 10 milijuna maraka, postavlja se pitanje ako se ovo kako je izgrađeno neću reći ne legalizira, grad dolazi u prijatnju velikih tužbi, a po mom mišljenju i objektivnu nemogućnost rješenja. Moja sugestija je da ona ostane, a da eventualne probleme koje imaju postojeći stanari u posebnim postupcima s gradom rješavaju a da se ova zgrada ostavi”, poručio je on.
Predstavnik oštećenih stanara susjedne zgrade podsjetili su kako su po Zakonu o pristupu informacijama dokumentaciju o gradnji zgrade čekali čak osam mjeseci i upozorio na to da je svemu kumovala korupcija.
Predstavnik investitora Marinko Prskalo je pokušao krivnju prebaciti na stanare koji su se pobunili: „Imamo sve upotrebne dozvole i važeće papire. Širili smo koridor ceste kako je traženo i kupovali dodatne parcele radi ukrupnjavanja. Ne znam zašto treba rušiti i stavljati ljude na vješala. Imamo sve papire, ako je netko nešto pogriješio, postoje institucije.“
Direktor Zavoda je objasnio kako se u radnoj verziji plana parcela promatra „kao da je neizgrađena“, a gabariti se zadaju prema trenutačnim smjernicama za kolektivno stanovanje: „Mi smo sad u poziciji kao Zavod i možemo isključivo staviti tu objekt koji može teoretski biti, smanjili smo je za 50 ili 60 posto i nacrtali objekt koji bi mogao biti tu da je livada. Kako će to dalje Grad riješiti nije pitanje za Zavod.”
Načelnica Parmać zahvalila je svima na detaljima, te priznala da je riječ o teškom problemu.
“Vrlo je zapetljana situacija i kod ovih obitelji i kod susjeda. Ovo jesu dva sukobljena prava. Imali smo određen broj postupaka i imamo i sada po sudivima ali dužna sam smiriti javnost i obavijstiti da nema na snasi sudske zabrane izrade ovog regulacijskog plana. Pošto je ova zgrada dosta gabaritna a mi izrađujemo novi plan je da smo je preprojektirali kao da je to parcela na kojoj trenutno nema ništa i postoji zahtjev za kolektivnim stanovanjem. To vam je defacto smanjena zgrada, smanjena za nešto više od pola, to je takvo stanje koje je na Gradskom vijeću usvojeno kao nacrt. Još ćemo analizirati ali dosad smo došli do ovoga.”
Pojedinačni zahtjevi vlasnika
Tijekom rasprave zaprimljeno je više pisanih i usmenih zahtjeva: uključivanje ranije postojećih obiteljskih kuća u plan radi legalne obnove, vraćanje ili dopuna „markica“ i građevinskih linija za pojedine čestice, zahtjevi za rušenje postojećih i gradnju novih stambeno-poslovnih objekata uz dostavljena idejna rješenja, očuvanje postojećeg prizemnog objekta u Zrinskih i Frankopana koji se koristi za rad s mladima i humanitarne aktivnosti.
Službenici su pozvali sve sudionike da popune obrasce i dostave precizne katastarske oznake, uz najavu da će svaki zahtjev biti tehnički analiziran prema važećim smjernicama.
Prema rasporedu javnih rasprava, građani mogu dostaviti primjedbe i prijedloge do 24. listopada. Nakon toga Odjel za urbanizam i Zavod će izraditi usklađeni prijedlog plana za daljnju proceduru u Gradskom vijeću.
Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.