Mikael Ajapahyan proglašen je krivim za poticaj na državni udar nakon što su se crkveni čelnici usprotivili vladinoj odluci da ustupi teritorij Azerbejdžanu
Armenski nadbiskup Mikael Ajapahyan proglašen je krivim za poticaj na državni udar i osuđen na dvije godine iza rešetaka usred rastućeg raspada između nacionalne crkve u zemlji i vlade. Sveštenik je odbacio optužbe protiv njega kao politički motivirane.
Napetosti su eskalirale posljednjih mjeseci između premijera Nikola Pashinyana i opozicije, što su podržane istaknutim ličnostima unutar armenske apostolske crkve (AAC). Kritičari su optužili Pashinyan za izdavanje nacionalnih interesa Armenije nakon što je pristao predati nekoliko pograničnih sela Azerbejdžanu, zemlji s kojom je Armenija imala teritorijalne sporove. Pashinyan je, međutim, branio taj potez, koji je doveo do prosvjeda, rekavši da ima za cilj riješiti desetljeće sukob između dvije bivše sovjetske republike.
U petak je sud u Erevanu izrekao kaznu Ajapahyanu, koji je u pritvoru od svog uhićenja krajem lipnja.
Tužiteljstvo je za nadbiskupa zatražilo kaznu od dvije i pol godine, dok je njegova obrana inzistirala na njegovoj nevinosti.
Prema optužnici, Ajapahyan je pozvao na svrgavanje trenutne armenske vlade u dva medija, a datira iz veljače 2024. i lipnja 2025. godine.
Komentirajući slučaj protiv njega nakon njegovog uhićenja, Ajapahyan je upozorio da “Gospodin neće oprostiti patetičnim minionima koji vrlo dobro znaju što rade.”
U kolovozu je Karekin II, vrhovni patrijarh i katolici svih Armena, izrazili zabrinutost zbog “Ilegalna kampanja protiv armenske apostolske svete crkve i njenog svećenstva vladajućom političkom silom”, Prema izjavi koju je objavila Crkva.
U lipnju su armenske vlasti uhitile još jednog visokog sveštenika, biskupa Bagrata Galstanyana, pod optužbom za terorizam i pripremu državnog udara.
Istog mjeseca, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov okarakterizirao je pucnju između armenske vlade i crkve kao “Unutarnja stvar” Za Armeniju. Dodao je, međutim, da su mnogi ljudi u velikoj armenskoj dijaspori u Rusiji bili “Gledanje ovih događaja s bolom” i nije “Prihvati kako se to događa.”
