Dok se NATO priprema za mogućnost velikog raspoređivanja snaga na istočnom krilu NATO-a, Francuska se i dalje suočava s birokratskim preprekama koje bi mogle usporiti prebacivanje trupa i tenkova u regiju, prema riječima francuskog generala zaduženog za koordinaciju vojnog transporta.
Dobivanje odobrenja za prelazak vojnim konvojem preko susjednih zemalja danas traje puno dulje od cilja Europske unije od pet dana – “puno bliže nekoliko desetaka dana”, rekao je brigadni general Fabrice Feola, koji zapovijeda francuskim Centrom za operacije i transportnu podršku za Defense News.
Birokracija guši brzinu
EU se obvezao da će se ove godine pozabaviti preostalim preprekama bloka za vojnu mobilnost u regulatornom prijedlogu. Cilj da postupci prelaska vojne granice ne traju dulje od pet radnih dana do kraja 2023. imao je “problema s napretkom”, napisao je Europski revizorski sud u izvješću iz veljače, pri čemu nisu sve zemlje članice ispunile cilj.
Sukob na istočnom frontu NATO-a mogao bi “mobilizirati resurse u razmjerima kakvi nisu viđeni godinama”, rekao je Feola. “Napori se moraju optimizirati kako bi se osigurao kontinuitet u projekciji, ako se suočimo s velikim angažmanom na istoku, i u prijemu, posebno u našoj ulozi zemlje domaćina za saveznike na atlantskoj obali”.
Europska mreža nadzemnog prijevoza mora biti bolje isplanirana “kako bismo se vratili onome što smo imali tijekom Hladnog rata”, bez ikakvih sumnji ili dvosmislenosti oko sposobnosti cesta i željeznica da podnose velike tokove, prema generalu.
Velika mobilizacija stvorila opterećenje na kopnenoj transportnoj mreži, a ako bi se uključila vojska iz Sjedinjenih Država, ona “bi se u slučaju aktiviranja NATO-ovih planova masovno iskrcala na atlantsku obalu i morala bi prijeći našu zemlju kako bi došle do položaja dalje na istoku“, rekao je Feola.
Količina vojne opreme prevezene diljem Europe porasla je nakon što je Rusija napala Ukrajinu 2022. godine, pri čemu su zemlje NATO-a premjestile trupe na istok, pojačale vježbe na tom krilu i poslale milijarde eura vrijednu vojnu opremu u Ukrajinu. To je stavilo novi naglasak na željeznicu kao najisplativiji i najbrži način kopnenog prijevoza za prijevoz opreme poput tenkova i streljiva na velike udaljenosti.
Francuska je 2024. organizirala oko 150 međunarodnih vojnih vlakova, prema Feoli, u usporedbi s manje od pet takvih vlakova godinu dana prije nego što je Rusija napala Ukrajinu. Željeznički prijevozi podržavaju francuski bataljun raspoređen u Rumunjskoj, a uključuju vlakove koji putuju u Poljsku s opremom za Ukrajinu u “izuzetno redovitim intervalima”.
Lekcije naučene iz francuskog raspoređivanja u Rumunjskoj bile su “iznimno vrijedne” za Centar za operacije i transportnu podršku, rekao je Feola.
Francuska je jedna od rijetkih europskih zemalja koja posjeduje flotu vojnih željezničkih vagona, zajedno s Njemačkom i Nizozemskom. “Željeznice su apsolutno neophodan način prijevoza, posebno u kontekstu gdje se naše težište poslovanja pomaknulo iz Afrike u Europu, a posebno u istočnu Europu”, rekao je Feola.
Uspostava zacrtanih vojnih koridora preko Europe
Jedan od problema koji danas oduzima puno vremena je provjera izvedivosti rute, na primjer može li tunel primiti vlak koji prevozi vojnu opremu, rekao je Feola. Za novi skup pravila EU o vojnoj mobilnosti koji će biti predstavljen ove godine, Francuska se zalaže za identifikaciju koridora sposobnih za vojna vozila i konvoje, s dovoljno velikim i čvrstim tunelima, mostovima i cestama.
“Rješenje, i to je ono na čemu trenutno radimo, jest uspostava ovih koridora, ovih željezničkih trasa, kako bi se izbjeglo predugo vrijeme obrade i planiranja ruta”, rekao je Feola. Njemačka, Nizozemska i Poljska potpisale su 2024. godine izjavu o namjeri uspostavljanja upravo takvog koridora, s planovima za rješavanje problema uskih grla infrastrukture poput slabih mostova, niskih tunela i smanjenje birokracije za prekogranični prijevoz streljiva i druge opasne robe.
EU razmatra pojednostavljenje postupaka diljem bloka, rekao je Feola. “Ubrzanje vremena potrebnog za dobivanje odobrenja za prelazak teritorija, digitalizacija brojnih carinskih dokumenata, sve je to ostvarivo, nadohvat ruke, a trenutna situacija dodatno naglašava važnost i nužnost njihovog rješavanja u kratkom roku”, rekao je Feola.
Iako Francuska ima trajne sporazume o prelasku granice s drugim europskim zemljama za određeni broj standardnih vojnih konvoja, oni dolaze s ograničenjima poput broja vozila i vrste oružja u njima.
Francuski logistički dužnosnici također pozivaju na koordinacijsko tijelo za upravljanje vojnom mobilnošću u Europi koje može “osigurati da je sve sinkronizirano od jedne zemlje do druge, od jednog koridora do drugog i da ne postoji diskontinuitet između koridora i ruta“, rekao je Feola.
General o tome što je najveća vojna prepreka Europe
