Nastavljaju se intenzivne diplomatske aktivnosti pod vodstvom Washingtona kako bi se odvratilo Izrael od napada na libanonski glavni grad Beirut i spriječilo izbijanje rata koji bi vrlo brzo mogao zapaliti čitavu bliskoistočnu regiju. S obzirom kako se na njoj prelamaju interesi ključnih i međusobno suprotstavljenih glavnih globalnih igrača lako je moguće da bi plamen eventualnog regionalnog rata zahvatio i čitav svijet.
Sve je počelo subotnjim smrtonosnim raketnim napadom na Golansku visoravan pod okupacijom Izraela od 1967. godine, kada je na nogometnom igralištu poginulo dvanaestero djece, za što Izrael i Sjedinjene Države optužuju libanonsku proiransku šijitsku organizaciju Hezbollah koju smatraju terorističkom, što ovaj pak negira.
Ta je moćna organizacija ključna iranska „proxy ruka“ iz tzv. osovine otpora koju čine još različite milicije i skupine pod nadzorom Teherana, poput jemenskih hutista i brojnih skupina na tlu Iraka i Sirije. Spomenuta riječ „otpor“ odnosi se prije svega na iransko protivljenje utjecaju i interesima Sjedinjenih Država i Izraela u bliskoistočnoj regiji, prije svega američkoj vojnoj prisutnosti.
Blitz Krieg zapadne diplomacije
Prema navodima britanskog Reutersa, u fokusu pokrenute blizt diplomacije bilo je spriječiti Izrael da, za osvetu, gađa gusto naseljeni Beirut i njegova južna predgrađa gdje se navodno nalazi središte Hezbollaha. Također se nužnim smatra sprječavanje izraelskog gađanja ključne libanonske infrastrukture, poput zračnih luka i mostova.
Zamjenik predsjednika libanonskog parlamenta Elias Bou Saab, koji tvrdi da je u kontaktu s američkim posrednikom Amosom Hochsteinom od subotnjeg napada na Golan, rekao je za Reuters da će Izrael spriječiti eskalaciju poštedi li glavni libanonski grad i okolicu.
Izraelski dužnosnici tvrde da žele nanijeti štetu Hezbollahu, a ne uvući čitavu regiju u potpuni i sveopći rat. Prema navodima Reutersa, dvojica bliskoistočnih i europskih diplomata rekla su mu da se Izrael još nije obavezao izbjegavati udare na libanonsku prijestolnicu i njegova južna predgrađa i civilnu infrastrukturu.
S druge strane američki State Department ne daje komentare, već, kako je kazao za britansku agenciju, traže “trajno rješenje” s ciljem potpunog završetka prekogranične vatre između Izraela i Hezbollaha.
“Naša podrška Izraelu protiv svih prijetnji Irana i Hezbollaha čvrsta je i nepokolebljiva”, rekao je glasnogovornik State Departmenta, dok je glasnogovornik Bijele kuće John Kirby rekao da Izrael ima puno pravo odgovoriti na napad na Golan, ali da nitko ne želi širi rat.
Ured izraelskog premijera Benjamina Netanyahua nije odgovorio Reutersu na zahtjev za komentar, jednako kao i Hezbollah.
Meter o opasnoj eskalaciji: SAD u stanju pripravnosti! Što će učiniti Iran nakon izraelskog napada
Sličan diplomatski scenarij kao i pri proljetnoj izmjeni napada između Izraela i Irana
Reuters je saznao da se diplomatski napori kreću u smjeru postizanja određenog kalibriranog odgovora, sličnog onome iz travnja pri izmjeni vatre raketama i dronovima između, uz prethodno obavještenje Teherana, a nakon izraelskog zračnog napada na iranski generalni konzulat u Damasku.
Jedan iranski dužnosnik rekao je da su Sjedinjene Države od subotnjeg napada na Golansku visoravan najmanje tri puta reagirale prema Teheranu kako bi upozorile da je eskalacija sukoba štetna za sve uključene strane.
U pokušaje deeskalacije uključila se i francuska diplomacija s obzirom da ta zemlja ima povijesne veze s Libanonom koji je bio pod francuskom vlašću od 1920. do stjecanja neovisnosti 1943. U Libanonu živi i oko 20.000 građana s dvojnim, francusko-libanonskim, državljanstvom.
Tajanstveni Hezbollahovi tuneli različiti od Hamasovih: sigurno utočište protiv izraelskog kopnenog napada
Izrael odlučan ali i oprezan
U međuvremenu, izraelski Homfront Command, vojna postrojba odgovorna za zaštitu civila još nije promijenila niti jednu od svojih uputa građanima, što je pokazatelj da vojska ne očekuje novu neposrednu opasnost od Hezbollaha ili bilo koje druge skupine.
U nedjelju je sigurnosni kabinet izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, koji se sastoji od 10 ministara i koji je diktirao ratnu politiku u Gazi, ovlastio premijera i ministra obrane da “odluče o načinu i tajmingu odgovora.” Sam premijer Netanyahu žurno se vratio sa službenog puta u SAD-u u Izrael.
Ova odluka sigurnosnog kabineta, smatra Reuters, budi nadu da će se Izrael odlučiti na drugačiji, smireniji odgovor umjesto na sveopći rat kao što su ga zazivali krajnje desni koalicijski partneri premijera Netanyahua navodeći, između ostalog, kako „cijeli Libanon treba platiti“ nakon spomenutog napada na Golansku visoravan.
Naš kratak zaključak:
Sve ovo što se sada događa podsjeća na duboko kontroliranu veliku krizu između Irana i Izraela nakon što je potonji proljetos napao iranski konzulat u Damasku. Uslijedile su orkestrirane međusobne izmjene vatre pažljivog intenziteta i odabira ciljeva kako ne bi nastao veliki požar.
Nakon smrtonosnog Hezbollahovog napada na Golansku visoravan Bliski istok vrije. Evo što planira Izrael
