Unatoč vidljivim pomacima u procesuiranju korupcije i organiziranog kriminala, zemlje Zapadnog Balkana i dalje gube milijarde eura zbog neučinkovitih mehanizama za povrat nezakonito stečene imovine.
Poručeno je to jučer u Sarajevu, na regionalnoj konferenciji održanoj uoči Samita Berlinskog procesa, koji će se ovog mjeseca održati u Londonu.
Prema podacima Ujedinjenih naroda, kroz balkansku rutu trgovine drogom godišnje se ostvaruje između 12 i 19,5 milijardi eura, dok se u regiji uspije povratiti manje od dva posto nezakonito stečene imovine. Sudionici konferencije upozorili su da kriminalne mreže djeluju preko granica, koristeći digitalne tehnologije i globalne tokove novca, dok nacionalne institucije i dalje imaju ograničene kapacitete, sporu razmjenu podataka i birokratske prepreke.
Regionalna suradnja ključna za uspješan povrat imovine
Menadžerica AIRE Centra za Zapadni Balkan Sabina Đapo istaknula je da su za učinkovitiji povrat imovine potrebna brža politička rješenja i čvršća suradnja država u regiji.
„AIRE Centar, u partnerstvu s Regionalnom inicijativom za borbu protiv korupcije, povezuje više od 60 sudaca, tužitelja, istražitelja i financijskih stručnjaka kroz Regionalnu platformu za povrat imovine. Kao rezultat tog rada izrađen je trilateralni sporazum između Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore o podjeli oduzete imovine – dokument koji je u potpunosti usuglašen na stručnoj razini i čeka političku odluku“, izjavila je Đapo.
Dodala je da je povrat imovine pitanje javnog interesa i važan dio reformi koje se provode u okviru Berlinskog procesa.
„Oduzimanje nezakonito stečene imovine vraća povjerenje građana u pravosuđe, ali i izravno doprinosi sigurnosti, gospodarskom rastu i boljem upravljanju – trima prioritetima predstojećeg Samita. Povrat imovine jača sigurnost jer prekida tokove kriminalnog novca, podržava rast jer vraća resurse u legalnu ekonomiju, te osnažuje institucije i njihovu neovisnost“, istaknula je.
Financijske istrage temelj borbe protiv korupcije
Lejla Kurtanović, tužiteljica Kantonalnog tužiteljstva u Sarajevu i članica Regionalne mreže za povrat imovine, naglasila je kako su financijske istrage ključni instrument u borbi protiv korupcije, ali da njihovu primjenu treba dodatno ojačati.
„U BiH postoji razvijen sustav financijskih istraga i posebnih istražnih radnji – od nadzora komunikacija i praćenja bankovnih računa do prikrivenih istražitelja i digitalnog nadzora. No, njihova puna učinkovitost ovisi o pravovremenom pokretanju i koordinaciji svih aktera. Financijska istraga mora započeti paralelno s kaznenim postupkom kako bi se spriječilo prebacivanje ili skrivanje imovine“, kazala je Kurtanović.
Istaknula je i važnost jačanja tehničkih i analitičkih kapaciteta, posebice u praćenju složenih financijskih tokova i suradnji s bankarskim sektorom, kako bi sustav postao otporniji i brži u reagiranju na nove oblike kriminala.
Poruke uoči Samita Berlinskog procesa
Konferencija u Sarajevu ujedno je bila priprema za Samit Berlinskog procesa, koji će se održati 22. listopada u Londonu, a okupit će premijere, ministre i lidere zemalja Zapadnog Balkana, zajedno s predstavnicima Europske unije, Ujedinjenog Kraljevstva i međunarodnih partnera.
Julian Reilly, veleposlanik Ujedinjenog Kraljevstva u Bosni i Hercegovini, naglasio je da borba protiv korupcije mora ostati zajednički prioritet svih vlada u regiji.
„Korupcija je teret za sve zemlje Zapadnog Balkana jer podriva povjerenje građana i omogućuje organiziranom kriminalu da jača. Vlade moraju djelovati zajednički i preko granica kako bi se suprotstavile prijetnjama koje ugrožavaju cijelu regiju“, poručio je Reilly.
Konferenciju „Antikorupcija kao pokretač dobrog upravljanja na Zapadnom Balkanu“ organizirali su Vlada Ujedinjenog Kraljevstva, Regionalna antikorupcijska inicijativa (RAI), Ministarstvo pravde BiH i Ministarstvo vanjskih poslova BiH, uz podršku HELVETAS-a, projekta EUPA4BiH, AIRE Centra i Austrijske razvojne agencije (ADA), u okviru priprema za londonski Samit.
