Raste broj zaraženih u Hrvatskoj i Europi: Za jednu će osobu to biti najgora noćna mora

Očekivano. Tako se po briselskim hodnicima komentira vijest da Ursula von der Leyen ostaje na čelu Europske komisije u još jednom mandatu. No, kako tvrde upućeni, pitanje je može li to ovoj velikoj prijateljici hrvatskog premijera Andreja Plenkovića biti razlog za zadovoljstvo, jer bez obzira na sve povlastice koje ta pozicija sa sobom nosi, šeficu Komisije u novom mandatu očekuju veliki izazovi pa upućeni tvrde da pravi, ozbiljni problemi za von der Leyen zapravo tek slijede.

Prije svega, problemi se odnose na klimavo i nestabilno, slabašno europsko gospodarstvo koje se još bori s posljedicama inflacije koja je u mnogim zemljama EU-a i dalje prisutna, no s time bi se Europa već nekako i nosila, da se na briselskim marginama ponovno nije počelo strahovati od novog, ozbiljnog vala pandemije koronavirusa.

Teško da će korona ponovno zaustaviti svijet, ali izgleda da se virus opet budi i da bi u hladnijem periodu situacija mogla biti gadna, svjedoči naša sugovornica iz EP-a te kaže da je to golem izazov za von der Leyen.

Smiruju paniku

Da se doista u pogledu korone nešto događa, moglo se vidjeti sredinom srpnja, uoči festivala Ultra, na splitskom području, s kojega je HZJZ od 8. do 14. srpnja zaprimio oko 400 prijava bolesti covid-19 putem sustava za prijavljivanje zaraznih bolesti. Tjedan dana prije toga prijavljeno je 265 slučajeva, a dosad nije zabilježen nijedan smrtni ishod.

Unatoč tomu, u splitskom KBC-u tri su tjedna na snazi zabrane posjeta bolesnicima baš zbog povećanja broja oboljelih od covida. Iako zasad nema težih simptoma i smrtnih slučajeva, dvadesetak pacijenata hospitaliziranih zbog drugih bolesti zaraženo je koronavirusom, zbog čega i jesu zabranjeni posjeti. Premda potvrđuju da je riječ o uzlaznom trendu, u Zavodu za javno zdravstvo ipak smiruju paniku pa kažu kako je riječ o pojavi koja je prisutna i u drugim europskim zemljama s dolaskom ljeta.

Ovo je tajanstveni trojac koji Plenkoviću čuva leđa: Djeluju iz sjene i vrlo su mu važni

O mjerama se sada ne razmišlja nigdje na kugli zemaljskoj, pa ni u Sjedinjenim Državama, iako se nedavno doznalo da je i njihov predsjednik Joe Biden pozitivan. Dijagnoza je Bidenu stigla u najgore moguće vrijeme, javljao je Politico koji je objašnjavao da je ona skratila boravak američkog predsjednika u Nevadi, ali i da prijeti produbljivanjem unutarstranačke tjeskobe i otpora njegovu reizboru.

Luksemburška presuda

No, Biden se veoma brzo nakon toga povukao iz kampanje, dok se oporavljao od korone, koja bi glavobolje u idućem periodu mogla izazvati i Ursuli von der Layen, koja otprije vuče probleme vezane uz pandemiju.

Nedavno je i Sud Europske unije presudio da Europska komisija nije bila dovoljno transparentna u pogledu nabave cjepiva protiv covida-19. Europarlamentarci i građani su, pozivajući se na zakone o slobodi informacija, od Komisije zatražili objavu ugovora o nabavi cjepiva, ali je izvršno tijelo EU-a objavilo samo cenzuriranu verziju, zbog čega i jest pokrenut proces na sudu.

Luksemburška presuda još je prije nekoliko tjedana ocijenjena kao udarac na predsjednicu Europske komisije, čije je djelovanje iz vremena pandemije, a tijekom nabave cjepiva, pod povećalom javnosti, posebice zbog toga što je Komisija odbila objaviti poruke koje je von der Leyen razmijenila sa šefom Pfizera Albertom Bourlom. Politico je i krajem prošle godine izvijestio kako je minimalno 215 milijuna doza cjepiva protiv covida-19 za europske građane uništeno, a to je europske građane stajalo najmanje četiri milijarde eura, iako u spomenutom mediju smatraju da je iznos i veći. EU je inače prema Politicu od početka pandemije naručio oko 1,5 milijardi doza cjepiva, to jest oko tri za svakog europskog građanina.

Komotna većina

U kolovozu 2021. godine Financial Times je izvijestio kako je Pfizer usred pandemije za četvrtinu povisio cijenu svojeg cjepiva. Svi ti podaci koji su izašli na vidjelo neposredno prije glasanja o ponovnom imenovanju na čelo Komisije Ursuli von der Leyen nisu naštetili.

Ona je ponovno izabrana za predsjednicu Europske komisije, štoviše, na drugi mandat na čelu najvažnije europske institucije izabrana je s komotnijom većinom pa je za njezino imenovanje ovoga puta glasao 401 zastupnik, dok je njih 284 bilo protiv.

Ovo je imovina ravnatelja hrvatskih bolnica: Imaju po pet stanova, a znamo i njihove plaće

Prošli je put, 2019. godine, u Europskom parlamentu dobila 383 glasa, devet više od tada potrebna 374 glasa za natpolovičnu većinu. Sada je pak za natpolovičnu većinu bilo potrebno 360 glasova, a von der Leyen je dakle dobila 41 glas više od toga jer je bilo 15 praznih i sedam nevažećih listića.