U prvom tjednu listopada ove se godine obilježava Tjedan zabranjenih knjiga. Manifestacija je to koja u fokus stavlja djela koja su kroz povijest, a mnoga i danas, cenzurirana, mijenjana ili čak potpuno zabranjena. Učenici II. gimnazije održali su inspirativna izlaganja o tri neobične knjige koje su se kretale u prostoru zabranjenog, a zajedničko im je što su to bajke, koje u ranom djetinjstvu čitamo u znatno uljepšanijim verzijama.
Kliknite za pregled
Učenice Hana Škarić, Mia Botić, Andrea Domić i Anamaria Prkut predstavile su različite verzije “Pepeljuge”, s osobitim naglaskom na teme nasilja i samoozljeđivanja radi postizanja cilja (osvajanja kraljevića), a detaljno su se bavile i simbolikom “čarobnih brojeva” u bajci. Jakša Veić i Karmen Vlasteličić govorili su o izrazitoj cenzuri teme suicida u “Maloj sireni”, čija originalna verzija otvara pitanje odgovornosti, autodestruktivnosti i ženske požrtvovnosti. Domina Fadić i Asja Carić istaknule su niz kontroverznih tema u bajci “Alisa u Zemlji čudesa”, koje djelomično proizlaze iz neobična teksta (potencijalni narkofilski podtekst i “preodrasle” teme), a djelomično iz odnosa autora Carrolla s obitelji djevojčice Alice Liddel. Prof. Magdalena Mrčela dala je kratak pregled povijesti zabrane klasika, a publika je izlaganja mladih književnih snaga II. gimnazije popratila s osobitim zanimanjem.
Tekst se nastavlja nakon oglasa
Nadamo se da će i u budućnosti Glazbeni salon Jakova Gotovca, osim izvrsne glazbe, ugošćivati i zaljubljenike u čarobni svijet knjiga.
Moja reakcija na članak je…
