Prema podacima Privredne komore Federacije Bosne i Hercegovine (PK FBiH), tržište potpuno električnih vozila u Federaciji BiH ove godine bilježi pad, što se povezuje s izostankom programa subvencija za fizičke i pravne osobe koji je bio aktualan prethodnih godina.
Viša stručna suradnica za industriju i usluge PK FBiH Anela Karahasan izjavila je za Fenu da je zaključno s kolovozom ove godine u Federaciji BiH registrirano 43 nova električna putnička vozila, što predstavlja pad u odnosu na isti period 2024. godine, kada ih je bilo 81.
„Iako je broj potpuno električnih vozila smanjen, značajan rast bilježe plug-in hibridi, hibridi i osobito takozvani mild hibridi. Tako je do kolovoza ove godine registrirano 61 plug-in hibridno vozilo (u odnosu na 54 prošle godine) te 748 punih hibrida, što predstavlja više nego dvostruko povećanje u odnosu na 349 registriranih 2024. godine“, istaknula je Karahasan.
Jedan od glavnih razloga rasta broja hibridnih vozila, prema njezinim riječima, jest promjena poslovne politike proizvođača i zastupnika, koji sve više odustaju od proizvodnje vozila s unutarnjim izgaranjem, zamjenjujući ih ekološki prihvatljivijim modelima.
Karahasan je dodala da će sudionici Međunarodne konferencije „Elektromobilnost – početak ili kraj ledenog doba“, koju organizira Privredna komora FBiH uz potporu i sufinanciranje Vlade FBiH, Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta, Grada Sarajeva, UNDP-a i partnerske zemlje Švedske, 6. i 7. studenoga u Sarajevu, razgovarati o ovim i srodnim temama. Metafora „ledeno doba“ koristi se kako bi se simbolizirao prijelaz iz ere vozila s unutarnjim izgaranjem u eru električnih vozila.
Bit će riječi i o iskustvima vlasnika električnih automobila – od trajnosti, kvarova, troškova, zamjene i recikliranja baterija, do pitanja njihova zbrinjavanja ili ponovne upotrebe nakon završetka životnog vijeka vozila.
„Iskustva proizvođača, ali i vlasnika električnih automobila pokazuju da su se u mnogim aspektima baterije i sustavi povezani s njima znatno poboljšali tijekom godina, ali i dalje postoje određene slabosti. Neke su djelomično otklonjene, dok druge i dalje postoje, ovisno o modelu, načinu upotrebe i uvjetima“, dodala je Karahasan.
Prema njezinim riječima, cijene vozila općenito bilježe rast, a električna su vozila u startu skuplja od onih s motorima na unutarnje izgaranje. Tu priliku su prepoznali brojni kineski brendovi koji nude povoljnije opcije, a kao odgovor na taj izazov i brojni europski proizvođači (Volkswagen, Renault, Citroën, Dacia) najavili su skoro predstavljanje modela čije će se cijene kretati od oko 20.000 eura.
Kada je riječ o infrastrukturi, Karahasan je istaknula da je broj punionica za električna vozila i dalje nedostatan, a većinu čine privatne i tzv. spore AC punionice. Procjenjuje se da ih u BiH trenutno ima oko 350, dok je broj brzih punionica i dalje vrlo mali.
„Razvoj i postojanost kvalitetne mreže punionica izravno utječe i na broj turista te rast ugostiteljskog sektora u BiH. To je važan segment koji mora pratiti razvoj elektromobilnosti“, naglasila je Karahasan.
Udruženje za elektromobilnost, koje djeluje pri Komori, već duže vrijeme upozorava na potrebu za jedinstvenom i dostupnom kartom punionica. Za sada je putem mrežne stranice chargerbih.ba predstavljen sažet prikaz, a na predstojećoj konferenciji posvećenoj elektromobilnosti bit će predstavljeno rješenje na razini BiH, uključujući i rješavanje problema roaminga.
