U Parku prirode Hutovo blato danas je obilježen Dan MERLIN, u sklopu projekta koji je doveo do obnove gotovo 1500 hektara jednog od najvažnijih močvarnih područja u Bosni i Hercegovini. Hutovo blato, koje ima kapacitet skladištenja ugljika veći od svih šuma u BiH, suočava se s ozbiljnim prijetnjama zbog gubitka vode, zaraštavanja i požara, a njegov opstanak ovisi o zajedničkom djelovanju institucija i organizacija za zaštitu prirode.
Hutovo blato, upisano 2000. godine na Ramsarski popis međunarodno važnih vlažnih staništa UNESCO-a, danas je ključni prirodni sustav za borbu protiv klimatskih promjena. Projekt MERLIN, koji zajednički provode WWF i Park prirode Hutovo blato, omogućio je restauraciju 1488 hektara močvarnih površina i revitalizaciju gotovo dva kilometra kanala koji ponovno dovode vodu do svih dijelova parka.
„Hutovo blato je iznimno važno zaštićeno područje s registriranih 163 vrste ptica, 630 biljnih vrsta i bogatim ribljim fondom s brojnim endemima. Obnova vodenih staništa kroz projekt MERLIN i istraživanja hidrologije Neretve, Trebišnjice i njihovih pritoka ključni su koraci u očuvanju ovog područja. Potrebna nam je trajna institucionalna podrška jer bez nje Hutovo blato neće preživjeti“, izjavila je direktorica Parka prirode Hutovo blato Irena Rozić.
Projektna suradnica WWF Adrije Matea Jarak naglasila je da je obnova močvarnog područja značajan doprinos borbi protiv klimatskih promjena i očuvanju biološke raznolikosti:
„U posljednje četiri godine obnovili smo kanale, uklonili invazivne vrste i odmuličili dijelove Deranskog jezera kako bismo osigurali zadržavanje vode i očuvanje tresetnih naslaga u kojima se skladišti CO₂. Našim istraživanjima dokazano je da Hutovo blato ima kapacitet zadržavanja ugljika veći od svih šuma u BiH.“
Unatoč ovim uspjesima, WWF i uprava Parka upozoravaju da prijetnje nisu nestale – hidrološki zahvati za potrebe hidroelektrana i dalje ugrožavaju vodni režim močvare, a s njim i stabilnost lokalnog ekosustava. „Gubitak vode, presušivanje i požari mogli bi dovesti do velikog otpuštanja ugljika u atmosferu, što bi dodatno pogoršalo životne uvjete lokalnog stanovništva“, istaknuli su iz WWF-a.
Na događaju su predstavljeni i rezultati istraživanja Prirodno-matematičkog fakulteta u Sarajevu te Plan regionalnog širenja dobre prakse obnove slatkovodnih ekosustava koji je predstavio WWF-ov konzultant Edin Lugić.
Podsjetimo, močvare čine samo tri posto zemljine površine, ali apsorbiraju jednaku količinu ugljičnog dioksida kao sve šume zajedno. Unatoč tome, u posljednjih 45 godina nestala je trećina svjetskih vlažnih staništa, a populacije slatkovodnih vrsta pale su za čak 85 posto.
Projekt MERLIN – Mainstreaming Ecological Restoration of freshwater-related ecosystems in a Landscape context najveći je europski program obnove vodenih ekosustava, vrijedan više od 22 milijuna eura. Provodi se u 17 područja diljem Europe, uz sudjelovanje 46 partnerskih organizacija, a financira se iz EU programa Horizon 2020.
